Ne treba očekivati da sve hrvatske destinacije rade cijele godine, no Hrvatska još ima puno posla u ublažavanju sezonalnosti i stvaranju motiva i sadržaja za dolazak turista, složili su se sudionici konferencije. Projekt Hrvatska 365 ide treću godinu i nastavlja se, no uz izmjene i sužavanje broja destinacija, što je u razgovoru za Poslovni istaknuo ministar Kliman. 

Kako proširiti ponudu 
Direktor Hrvatske turističke zajednice Ratomir Ivičić pojasnio je na panelu o sezonalnosti kako projekt mogu nositi gradovi poput Zagreba, Rijeke, Varaždina, Splita, Dubrovnika, Zadra, koji su tijekom cijele godine "živi" i zbog svojih stanovnika, te da se ponuda može proširivati izletima u okolicu. "Gosti ne dolaze zbog hotela nego zbog sadržaja koji im se nude u destinaciji, i lokalne turističke zajednice trebaju preuzeti inicijativu da te sadržaje osmisle i omoguće", istaknuo je Ivičić. Ivo Bašić iz Ministarstva turizma podsjeća da u ublažavanju sezonalnosti, s čime se suočavaju mnoge turističke zemlje no možda u manjem opsegu, Hrvatskoj na ruku idu trendovi očuvanja okoliša i zelenog poslovanja, ali i globalna situacija jer gosti vole putovati u obližnje destinacije.  Bašić ipak podsjeća na to da je upravo obiteljski smještaj prema istraživanjima generator sezonalnosti, zbog čega je povećanje udjela hotela također nužno.  

Tina Jukić Tomljanović iz HTZ-a u promociji Hrvatske u okviru projekta Hrvatska 365 dala ja primjer nedavne proljetne kampanje, u kojoj su svoju ulogu dobile i poznate zaljubljene rode Klepetan i Malena. "Kampanju za početak proljeća integrirali smo s tom pričom, po kojoj je napravljen i animirani film i kampanja na Facebooku i Tweeteru je imala sjajne rezultate. S tim smo došli do 7,3 milijuna ljudi i ostvarili smo 3,1 milijun interakcija", otkriva Jukić Tomljanović. Pozdravivši okupljenje, makarski gradonačelnik Tonči Bilić i istaknuo je da je ovo još jedna u nizu manifestacija povodom proslave 100. godišnjice turizma u Makarskoj.

Direktor turističke zajednice istaknuo je da se godišnje u Makarskoj održi 130 manifestacija, od rukometnog turnira, jazz festivala, festivala dokumentarnog filma, a prošlog rujna u gradu su bile čak 22 manifestacije.  Milovan Popović, direktor Turističke zajednice Grada Umaga, podsjetio je da je Istra jedna od rijetkih sredina u Hrvatskoj koja je povezala javni i privatni sektor (dva hotelijera i četiri TZ-a) u turistički klaster koji ima zajednički brend i nastup na tržištu. "Razvijamo pet proizvoda koji generiraju rast od 10 do 12 posto godišnje, u ovih pet godina zahvaljujući udruživanju imali smo rast od 56 posto, s 80 na 125 tisuća noćenja u predezoni i posezoni. U veljači i ožujku u Istri smo stoga imali 350 nogometnih klubova na pripremama, a stotinu smo odbili jer ih nismo imali gdje staviti", ističe Popović.

Žele više festivala poput Ultre
Direktor Zračne luke Split Lukša Novak isltaknuo je važnost dostupnosti destinancija, koja ipak mora biti povezana s ponudom, zbog čega je nužna upravo ta povezanost unutar destinancije. Istaknuo je da se sezonalnost vidi i po naletima, kojih Split u sezoni ima čak 14 puta više nego van sezone. "Splitska zračna luka raste 10 posto godišnje, što je više od naciponalnih 7 posto, no da nam je izvan sezone više događaja poput Ultre, bilo bi sjajno. Split usto nema dovoljno hotela i kongresnih kapaciteta da omogući značajan rast izvan sezone", kaže Novak. Boris Žgomba, predsjednik Udruge hrvatskih putničkih agencija, napomenuo je pak da je politika često kočnica na svim razinama suradnje, dodajući da problem sezonalnosti u mnogim destinacijama ni izbliza nije riješen.  Ističe važnost agencija: "Često se smatra da gosti dolaze sami od sebe, no nije tako. Iza svakog gosta stoji težak rad, a mi često padamo na ispitu kad nam taj gost dođe, i zaboravljamo da je najvažnije s kakvim će se iskustvima vratiti kući", kaže Žgomba.

Tomislav Kovačević, LAG Lika

Igramo na kartu ličke autentičnosti
U Hrvatskoj postoji 56 Lokalnih akcijskih grupa (LAG) koje okupljaju lokalne državne, javne i privatne institucije i tvrtke u cilju gospodarskog razvoja. LAG Lika, koji se proteže preko Ličko-senjske županije, a obuhvaća i dijelove Karlovačke te Zadarske, je najveći te zauzima čak 11% državnog teritorija, objasnio je  Tomislav Kovačević, čelnik tog LAG-a. Dodaje da je ta organizacija dosad sklopila dogovor s 20-ak partnera iz Like i okolice, a cilj im je ojačati poljoprivrednu proizvodnju, samoodrživo gospodarstvo, turizam te stvoriti lokalni poduzetnički identitet koji će počivati na ekologiji. Zbog toga su i lansirali brend "Lika Quality", koji će dobivati proizvodi i usluge za koje se procijeni da su zadovoljile visoke ekološke i kvalitativne standarde. Zasad je LAG uspio postići da je lički krumpir postao autohtoni brend priznat i od Europske unije, a u tijeku je istovjetni proces za ličku janjetinu, sir škripac, ličku šljivovicu te velebitsku slaninu koja bi se trebala sušiti na buri. Kovačević je svjestan da je turizam u Lici slabo razvijen te da, osim u okolici Plitvičkih jezera, nema značajnih smještajnih i sadržajnih kapaciteta za primanje gostiju. "Naš razvoj turizma ne ide za tim da radimo na samom broju turista već nam je cilj raditi na kvaliteti i da se u našoj turističkoj ponudi nađu kvalitetni autohtoni sadržaji, od smještaja, hrane, pića i svega ostalog, koji su autentično lički te imaju visoku dodanu vrijednost za lokalno stanovništvu", kaže Kovačević.

Tonći Bilić, gradonačelnik Makarske

Makarska će zaigrati na kulturnu i sportsku kartu
Makarska je u 110 godina dugoj tradiciji bavljenja turizmom imala pet faza razvoja, objašnjava Tonći Bilić, gradonačelnik. Prva je bila na početku 20. stoljeća, kad su počeli dolaziti prvi turisti. Razdoblje od 1. do 2. svjetskog rata je druga, turbulentna faza. Od rata do 1965., kad je sagrađena Jadranska magistrala, Makarsku obilježava lokalni karakter turizma. Razdoblje od 1965. pa do 1990. je doba masovnog turizma. Nakon Domovinskog rata pa do 2006. slijedi doba urbanističkog kaosa. Rezultat su bile betonizacija i bespravna gradnja. To se pokušava ispraviti ograničavanjem postotka izgrađenosti čestica i drugim mjerama. Makarska pokušava proširiti turističku ponudu izvan okvira klasičnog mora i sunca. Lani imala rekordnih 1,2 milijuna turista. No, većina je turizma vezana uz špicu sezone. Zbog toga ulažu napore u razvoj kulturne ponude, a grad je omiljeno odredište mnogih sportaša na pripremama. Makarani posebnu pažnju posvećuju biciklizmu, utrka Tour of Croatia kretala je iz Makarske. Bilić puno očekuje i od gradnje žičare Makarska-Biokovo, što bi stajalo 20-ak milijuna eura.  

Marija Mladineo Nikolić, Županija

Ostvarujemo 18,5% turističkog prometa
Broj turista i noćenja stalno raste, a posljednjih se godina bilježe rekordi. Lider je Splitsko-dalmatinska županija, koja je lani imala 9% više turista i 8% više noćenja nego 2014. Kako objašnjava Marija Mladineo Nikolić iz županijskoga Ureda za turizam, tu je županiju lani posjetilo 2,5 milijuna turista koji su ostvarili oko 14,5 milijuna noćenja. "Ostvarujemo rast turističkih posjeta iz svih zemalja, ističe se V. Britanija, koja u 2015. bilježi porast broja dolazaka 35 posto. Ostvarujemo 18,5% turističkog prometa u zemlji", navodi Mladineo Nikolić. Ulažu velike napore kako bi bili još konkurentniji. Početkom 2017. trebala bi početi gradnja centra za posjetitelje u Dugopolju, gdje će svi motorizirani posjetitelji splitske regije dobiti sve turističke informacije. U suradnji s HT-om pokrenuli su projekt koji im omogućava da prateći parametre mobilnih uređaja rade analize gdje se nalazi koliko osoba/turista, na kojim prometnicama i kakvo im je kretanje.  

Ivo Mravičić, Turistička zajednica Tučepi

Unijina stroga pravila vrijedit će za sve  
EU je potkraj prošle godine donijela strože uredbe i direktive koje uređuju turističku djelatnost. Kako je objasnio doktor prava Ivo Mravičić, predsjednik Turističke zajednice Tučepa, posrijedi je treća intervencija Unije u ovu djelatnost, nakon prve iz 1970. i one iz 1990., koja je i dalje na snazi jer će nova postati obvezna tek 2018. "Dosad je postojala mogućnost, a i praksa, da EU daje samo okvirne direktive, a da svaka zemlja članica pojedinačno procijeni hoće li njezina turistička regulativa biti višeg ili nižeg standarda. Sada je to ukinuto i svi se moraju držati točno preporučenih vrijednosti", kazao je Mravičić. Kako bi slikovito opisao o čemu je riječ, naveo je primjer kategorizacije smještaja sa zvjezdicama, koji u različitim zemljama znači različitu kvalitetu. Odsad će, na prostoru EU, biti točno propisano što znači da neki hotel ili apartman ima tri, četiri ili pet zvjezdica. Direktiva regulira i odgovornost pri organiziranju putovanja. Za sva odstupanja od dogovorenih uvjeta, kvalitete, cijene…, odgovarat će isključivo organizator putovanja.  

Nove tehnologije i energetika

Turisti za zelene destinacije plaćaju više
U oglašavanju Makarske, Splita a uskoro i Brača, te sličnih destinacija koje se uključe, svoj doprinos ima i projekt All In, aplikacija koja služi kao svojevrstan moderan turistički vodič po destinaciji. Mateo Perković pojašnjava kako se radi o besplatnoj aplikaciji koja pruža personaliziranu preporuku o tome gdje odsjesti, jesti ili se zabavljati u Makarskoj. Izravno iz aplikacije može se komunicirati s pružateljima usluga telefonom, porukom ili putem društvenih mreža, ali i rezervirati smještaj, mjesto u restoranu ili izlet brodom. "Drago nam je da godinu dana nakon pokretanja u Makarskoj idemo i na druge destinacije, i što smo dobili podršku za naš projekt. U privatnom sektoru ima jako puno kreativnih inicijativa u turizmu čija realizacija može ozbiljno unaprijediti turistički promet", kazao je Perković. Jači turistički promet iziskuje i veću potrošnju energije, a mnoge destinacije suočile su se s nestankom struje u vršnim periodima kad lokalne mreže ne mogu podnijeti opterećenje. Solarni paneli u tim situacijama su spas, ali i predstavljaju značajnu uštedu investitorima, kaže Vitomir Polović iz tvrtke Solar Panel System. "Obnovljivi izvori energije sve se više koriste u turizmu, ne samo zbog zaštite okoliša već i zbog toga što značajno smanjuju rashode. Osim što ugradnju obnovljivih izvora energije podržavaju lokalne vlade i EU, istraživanja su pokazala da i gosti radije odsjedaju u objektima koji koriste zelene tehnologije", kaže Polović. Navodi istraživanje GFK na njemačkom tržištu koje je pokazalo da 33% putnika uzima u obzir koliko se određeni objekt koristi obnovljivim izvorima energije. Također, 40% spremno ih je više platiti smještaj u takvim objektima. "Razvoj zelenog poslovanja je i jedan od ciljeva turističke strategije Hrvatske, a i prikladan u klimi koja ima više od 300 sunčanih dana u godini", podsjeća Polović.