Recikliranje otpada nije samo pitanje ekologije već otvara prilike gospodarstvu, no za to je nužno stvoriti preduvjete od podizanja svijesti građana o važnosti sortiranja do strategije što će Hrvatska s otpadom, poruka je s panela 'Industrija u kružnom gospodarstvu – poticanje inovacija i ulaganja'.

Na pitanje znamo li uopće što ćemo s otpadom, Mate Teskera iz Ministarstva zaštite okoliša i prirode kaže da je na ministarstvu da stvori zakonske preduvjete te da iz europskih fondova iskoristi sredstva za unapređenje sustava da se zadovolje ciljevi kružnog gospodarstva, dok je na lokalnim komunalnim tvrtkama da uspostave sustav. Domagović Brković iz tvrtke Brković, koja otkupljuje otpad na tržištu, ističe da najprije treba složiti preduvjete za sustav. "Osnova svega je što bolji sustav sortiranja, tako funkcionira cijela Europa. Po meni je nužna spalionica kompozitnog plastičnog materijala koji se ne može preraditi", ističe Brković.  Pogoni sortirnica otpada, međutim, otvaraju i neka druga pitanja, poput zdravstvenog hazarda za zaposlenike.

"Odgovorno tvrdim da nitko ne zna što se sve može naći u tom otpadu, od infektivnih igala pa nadalje. Ja sam apsolutno za sortirnice, ali na način da se sačuva ljudsko dostojanstvo i zdravlje", kaže Marko Brnčić iz tvrtke STP. Sustav je, zaključuje, nefunkcionalan, a "problem je kad ponudiš rješenje, postaješ neprijatelj broj jedan svim uhljebima".  Tvrtka Tehnix Đure Horvata razvila je kompletnu tehnologiju za sortiranje otpada. "Mi ničim ne eliminiramo ciljeve gospodarenja otpadom već donosimo tehnološke inovacije koje probleme rješavaju na bolji način. Možemo ponuditi bolja rješenja za Zadar ili Šibenik, ali nećemo sudjelovati u neodrživim rješenjima", kaže Horvat i dodaje da nisu prošli ni na jednom natječaju za izgradnju centara za zbrinjavanje otpada jer se tražio godišnji prihod od najmanje pola milijarde kuna, a Tehnix ostvaruje 200 milijuna kuna.

Proces kružne ekonomije posljednjih 15 godina živi TE Plomin. "Imamo puni ekonomski ekonomski efekt, kao i socijalni. Cilj nam je dnevno deponirati nula tona otpada pa s cementarom planiramo proizvodnju da nemamo odlaganja", ističe Mihajlo Mirković TE Plomin. Izgradi li se C blok u Plominu, planirana je gradnja luke za izvoz otpadnog materijala koji će nastati njegovim radom. Brnčić naveo je primjer Finske, u kojoj je uspostavljena burza otpada i jasno se znaju pravila. Građani odvajaju otpad u kontejnere koje su sami financirali, a ne država ili gradovi, potaknuti činjenicom da svaka frakcija otpada ima svoju cijenu.

"Zeleni otok ispred zgrade je pročišćena sirovina i interes je svakog stanara da postigne što veću otkupnu cijenu. Novac sjeda na račun stanara i smanjuje im pričuvu i troškove odvoza. Drugo je pitanje gdje bi u takvom efikasnom sustavu interes našle komunalne tvrtke".Da je burza otpada dobro rješenje, slaže se i Brković, no upozorava da kod gospodarenja polimernih meterijala nema 100-postotne iskoristivosti. Praksa u Austriji je da se plastika odvaja u žute vrećice, potom odlazi na sortiranje od čega se dio spaljuje. "Ako se Hrvatska orijentira na inozemne spalionice, treba imati na umu da su kapaciteti spalionica iskorišteni. Moramo napraviti održivi sustav unutar Hrvatske", kaže Brković.  

Da je svijest o potrebi odvajanja otpada na niskim granama, potvrđuje i Dean Kruščić iz HT-a, no i da se trend polako mijenja. "Prije dvije godine ljudi su bili puno više skeptični. Danas ne nudimo samo mi tehnološka rješenja drugima za upravljanje otpadom, već se sve više s lokalno razine obraćaju nama", ističe Da ima dosta nepravde kad se prstom upire prema ekološki "neosjetljivim" građanima, smatra pak Brnčić. "To je kao da pušaču ne date pepeljaru; je li on bahat ako baci pepeo na pod?… Hrvatski su građani i te kako voljni reciklirati, no imamo sustav koji im uzvraća šamar. Kad ljudi vide da dođe 'komunalac' pa tri odvojena kontejnera samelje u jedan kamion, to omalovažava njihov trud i obeshrabruje ih da recikliraju", ističe. Problem je, kaže, u sustavu jer se očito komunalnim tvrtkama ne isplati tako prikupljeni otpad dodatno pročišćavati ili ne dobiju dovoljno kvalitetne sirovine. "Naš rolo sustav je efikasa, koriste se besplatne sile", ističe Brnčić, čije je rješenje postavljeno u Zagrebu, na privatnoj parceli Ban centra.