Ekonomski analitičar Damir Novotny izjavio je u četvrtak, komentirajući najnovije podatke Državnog zavoda za statistiku (DZS) o deficitu i dugu u 2015., da je javni dug temeljni strukturni problem koji se mora smanjiti u srednjem roku kako bi se izbjegao tzv. 'grčki scenarij'
Prema podacima DZS-a, manjak u proračunu konsolidirane opće države u 2015. godini iznosio je 10,7 milijardi kuna ili 3,2 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), dok je konsolidirani dug opće države dosegnuo 289,7 milijardi kuna, odnosno 86,7 posto BDP-a. Usporedbe radi, godinu ranije deficit opće države bio je na razini od 18,1 milijarde kuna ili 5,5 posto BDP-a, a javni je dug iznosio 284,2 milijardi kuna, tj. 86,5 posto BDP-a.
Na ovom se izvješću temelji fiskalni nadzor Europske komisije nad zemljama članicama Europske unije, a kojim se utvrđuje zadovoljavaju li one kriterije iz Maastrichta – udio proračunskog deficita opće države u BDP-u manji od 3 posto te konsolidirani dug opće države na razini do 60 posto BDP-a.
"Javni dug na razini 86,7 posto BDP-a temeljni je strukturni problem koji se mora u srednjem roku smanjiti kako bi se izbjegao tzv. 'grčki scenarij'", kazao je Novotny.
Napominje kako je poznato da ako javni dug pređe granicu od 60 posto BDP-a da ima izrazito negativan utjecaj na ekonomske aktivnosti i perspektive ekonomskog rasta, odnosno stvaranja novih radnih mjesta.
Javni dug u Hrvatskoj, kako je rekao, ima svoj izvorište u prekomjernim javnim ulaganjima u inafrastrukturu, koja su financirana zaduživanjem vladinog sektora te kontinuiranom stvaranjem proračunskih manjkova u proteklih 15-tak godina.
Novotny ističe kako "razina javnog duga predstavlja 'grudu snijega' koja će se u idućim godinama povećavati ako se strukturnim reformama ne otklone izvorišta stvaranja manjkova (socijalni sektor) i ne privatiziraju velika državna poduzeća koja su najviše zadužena". "Ako se to ne dogodi u kratkom roku, Hrvatskoj prijeti dugogodišnja ekonomska stagnacija", poručio je.
Također je istaknuo i da Vlada mora težiti tzv. 'nultom' deficitu, odnosno stvaranju viškova u idućim godinama zbog smanjivanja javnog duga i otvaranja prostora za privatne investicije.
Visina konsolidiranog deficita opće države od 3,2 posto u prošloj godini je nešto niža, što znači da se stvaranje manjkova usporava, navodi Novotny. Međutim, ističe kako "i dalje ostaju neriješeni strukturni problemi koji godinama generiraju deficite i vrše pritisak na povećavanje duga".
Drugim riječima, "deficiti se smanjuju, ali to smanjene neće biti dovoljno za izlazak ekonomije iz depresije", kazao je Novotny.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Za Bracu
Da bih odgovorio na tvoje pitanje na ovom forumu u pismenoj formi morao bih prvo objasniti današnju ulogu i značaj Njemačke u Evropi (dakle ne samo u EU) i odnose u EU a za to bi trebalo dosta prostora jer naši ljudi nemaju pojma niočemu. Na indirektan način to je tumačio Hans Werner Sinn koji je sada otišao u mirovinu, ali će njegov nasljednik Fuest to vjerojatno nastaviti.
Dakle, glavni je Wolfgang Scheuble koji ima 100% potporu svih Nijemaca. Kada treba, on “pucne” po prstima i samu Christinu Lagarde – itekako je svjestan Njemačke moći i utjecaja.Kako i sam znaš, u EU se ništa ne može napraviti bez privole Nijemaca i njemačkog novca (čitaj: odobrenja novih sredstava od strane Bundestaga). Ne kaže se badava da je euro francuska romanca s njemačkim novcem! A da se smanji grčki dug Bundesag bi trebao odobriti popriličan haircut na upravo Njemačke tražbine.
Daljnji problem su razlike u pristupu Anglosaksonaca i Nijemaca Grčkoj. Ima tema koje u Njemačkoj izazivaju veliku graju (Wirtschaftswoche, Hndelsblatt) a Financial Times i The Economist ih čak niti ne primjećuju.
Dakle, moram te uputiti na Wirtschaftswoche i tri indikativna teksta. Za prijevod se moraš snaći sam:
1. Tsipras bittet Merkel um Hilfe
2. Wie brisant sind die Enthuelungen?
3. Streit um Reformen geht weiter
4. Streit um zusaetzliche Sparmassnahmen
Sve, sve, sve – samo nikad ne ono pravo
Baš šteta što nitko ne govori o tome što se upravo sada dešava u Grčkoj: pripetavanje s vjerovnicima koji traže daljnje reforme (čitaj: odricanja) i običnih Grka koji tvrde da im vjerovnici plaće i mirovine guraju “prema zemlji”.
Tu je najzanimljivije to da MMF ne vjeruje da će Grčka do 2018 godine uspjeti uštedjeti 5,4 mlrd eura i ostvariti primarni budžetski suficit od 3,5% koji zahtijevaju vjerovnici nego jedva 1,5% (ako i to). MMF bi htio da se GRČKOJ OTPIŠE JOŠ DUGOVA ali Nijemci (Merkelica, Scheuble) ne daju.
Za slučaj da Grčka ne ostvari niti taj minimalni suficit od 1,5% u 2018 godini, MMF insistira na “rezervnom” dodatnom planu od 3 mlrd eura.
Što mislite, kada će Hrvatska ostvariti primarni budžetski suficit od 1,5% (o kojem je govorio jedan od bankara u Kitzbuehlu?). I koliko će to koštati njene građane?
Još je veća šteta da niti jedan medij u Hrvatskoj nema hrabrosti objaviti sadržaj hrvatskog grčkog scenarija koji će najvjerojatnije završiti na ciparski način: dogovorom Lagardice u Scheublea u Berlinu..
meni se cini da vladfa namjerno odugovlaci da kamatari vise zaraduju ,zasto se zaduzujemo po 10% kad se sada mozemo zaduziti puno nize????????????kako vlada nebi 25 godina mogla nista napraviti dobro pa tamo sjedi pametni ljudi???????????pa nostop im se govori sta trebaju pa zasto se ceka,zasto se neprijavu dorhu to namjerno kamatarenje je veleuzdaja to se mora kaznjavati. ?????
nisi daleko od dijagnoze. mene zanima zašto sada ne dignu nove kredite kad su kamatne stope rekordno niske i ne refinanciraju na taj način stare kredite. mislim da si dao odgovor na moje pitanje. već se pričalo o tome 90tih godina da su neki namjerno zadužili zemlju skuplje nego što se moglo…pa sebi u džep proviziju.
Uključite se u raspravu