Početak turističke sezone, ali i cijeli niz povoljnijih makroekonomskih pokazatelja učinili su kunu najsnažnijom prema euru u gotovo tri godine. Tijekom prošloga tjedna srednji tečaj domaće valute spustio se na 7,50 kuna što je nezabilježeno od ljeta 2013. godine.
Proteklo razdoblje okarakterizirali su aprecijacijski pritisci na domaću valutu, a pod utjecajem početka turističke sezone te pozicioniranja dijela investitora pred očekivano jačanje tečaja kune u ljetnim mjesecima, kaže Alen Kovač, direktor Ureda za ekonomska istraživanja Erste banke. "Dodatno su rekordan suficit tekućeg računa platne bilance, sporija dinamika rezerviranja banaka, ali i nešto manje naglašeni fiskalni rizici imali također pozitivan utjecaj", dodaje Kovač. Njegova kolegica iz Raiffeisen banke, Zrinka Živković Matijević uzroke jačanja također vidi u snažnijoj potražnji za kunama uslijed ranijeg početka turističke predsezone.
1,68posto
ojačala je domaća valuta prema euru tijekom 2016.
"Oporavak gospodarske aktivnosti uobičajeno je popraćen jačanjem domaće valute čemu vjerojatno pridonosi i priljev kapitala iz inozemnih izvora. Kuna je podršku zasigurno pronašla i u nešto povoljnijim fiskalnim izgledima", dodaje Živković Matijević, direktorica ekonomskih istraživanja RBA. Međutim, tečajni grafikon pokazuje kako trend jačanja kune traje od početka godine. U tom je razdoblju kuna ojačala 1,7 posto. Analitičar Admiral Marketsa Josip Kokanović ističe kako početak turističke sezone vjerojatno nije jedini razlog neuobičajeno velikog pomaka tečaja u kratkom roku. "Moguće je da je u posljednjih nekoliko tjedana došlo do smanjivanja uvoza ili povećanja izvoza što je moglo uzrokovati manju potražnju za eurom ili veću potražnju za kunom, no točne podatke o trgovinskoj bilanci ćemo vidjeti tek kada budu objavljeni za sadašnje razdoblje", smatra Kokanović.
Branitelj tečaja kune prema euru je središnja banka, pa analitičari ističu kako je izgledna intervencija Hrvatske narodne banke (HNB) ako se u narednim tjednima nastavi trend jačanja kune. "S obzirom na dosljednost HNB-a u očuvanju stabilnosti tečaja kune u odnosu na euro, u slučaju snažnijih i naglih pritisaka na jačanje kune ne isključujemo deviznu intervenciju središnje banke", kaže Zrinka Živković Matijević.
Na pitanje kako vidi kretanje tečaja do kraja godine, analitičarka RBA ističe kako bi sa završetkom ljeta kuna trebala bilježiti uobičajeno blago slabljenje pri čemu u RBA uzlaznu tendenciju očekuju do kraja godine. "Ipak, prosječni tečaj kune u odnosu na euro na razini cijele godine trebao biti niži u usporedbi s 2015. godinom", poručuje Živković Matijević. Alen Kovač dodaje kako prema turističkoj sezoni i dalje vidi trend blagog jačanja domaće valute prema intervalu 7,45 do 7,50 kuna dok bi kraj godine trebao donijeti uobičajeni blagi trend slabljenja. "Ukupno gledajući, očekujemo razmjerno stabilna tečajna kretanja u ostatku godine", zaključuje Kovač.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Dolar kupovati ?
Pa oni su prvaci svijeta u tiskanju bez pokrića ?
Kupujte investicijsko zlato !
dolar – ne da ga trebaš držati, nego ga trebaš dokupljivati. to je moje mišljenje i nije preporuka nikome.
Što će biti s dolarima?
Meni je mama kupila dolar za mene, a cijena mu svaki dan klizi prema dole, prodati s gubitkom ili čekati i držati dolar?
Dolar drzi,prodaj mater.
*ricardo
potpuno si u krivu!
sustav poticaja eurozone je takav da se proizvođaću isplati raditi samo za poticaje dok je prodajna cijena tek bonus pa tako imamo svinjski but po nabavnoj cijeni 1,3eur, milijeko po 03eur i.sl., to se ne može riješiti devalvacijom jer naši poljoprivrednici koriste uvozni repromaterijal, energiju, i sve ostalo, nego samo modernizacijom i izjednačavanjem sa eurozonom u poticajima
što se tiće industrije, prvenstveno ona ima mali udio u bdp a npr. Končar nabavlja limove za transformatore iz Japana, žicu iz Kine …uglavnom se prerađuje uvozni repromaterijal koji se plača u eurima i dolarima tako da bi učinci devalvacije bili samo kratko, dok se skladišta ne rasprodaju
samo za primjer, kuna je vezana uz euro a sada ti je euro na povjesno niskoj razini prema dolaru, jenu, i drugim važnijim svj valutama…da li i koliko je ta devalvacija utjecala na povečanje narudžbi i izvoza hr. tvrki izvan EU…skoro ništa, zanemarivo!
nadalje, pala bi kupovna moć jer bi plaće ostale iste, pala bi potrošnja, pao bi bdp, poskupili bi i teže se vračali krediti i kamate u stranoj valuti kojima smo prezaduženi i osobno i na razini države, pali bi standardi građana, pala bi kompletna unutarnja likvidnost i solventnost što direktno utjeće na gubitak radnih mjesta, pogotovo u trgovini…jedino bi profitirao turizam i birtije i to samo u 45 dana sezone
slijedom navedenog, kunu treba OJAČATI jer nije pratila inflaciju i kupovnu moć eurozone nego upravo suprotno, provodila se unutarnja devalvacija ali kroz zamrzavanje vrijednosti dohodaka dok su isti u eu od 2003. rasli i 50%
Uključite se u raspravu