Mnogo tvrtki u Hrvatskoj prelazi na e-poslovanje, a skok u pravom smislu riječi bilježimo tek u posljednjih desetak mjeseci. Sve više tvrtki uviđa da će, ne krenu li u tom smjeru, postati svojevrsnim dinosaurima na tržištu, ističe Marko Emer, direktor servisa Moj-eRačun, koji u sljedećih godinu dana očekuje intezivan rast uvođenja eRačuna. Obveza usklađivanja s propisima Europske unije, kad je riječ o uvođenju eRačuna kao obaveznih, bit će dodatni faktor tržišnog rasta.

ERačun, inovativan pristup razmjene i pohrane računa, proizvod je koji otklanja rizik u komunikaciji između pošiljatelja i primatelja računa. Prelazak s tradicionalnog modela papirnate komunikacije na elektronički način, osim što uvelike štedi vrijeme, osigurava i veću pravnu zaštitu, objašnjava Emer, koji je na čelu kompanije koja se s pravom smatra tržišnim liderom u sektoru e-poslovanja jer lista njihovih klijenata uključuje više od 20.000 tvrtki koje aktivno koriste usluge spomenutog servisa.

Što je to Moj-eRačun Mreža?
Moj-eRačun Mreža pošiljatelju omogućava brzo slanje i zaprimanje (ili samo slanje) računa. Primatelj pak podatke sa zaprimljenog računa može unijeti u svoj računovodstveni program  bez pretipkavanja. U Hrvatskoj su svi korisnici servisa Moj-eRačun automatski spojeni na Moj-eRačun Mrežu. Samu Moj-eRačun Mrežu čine svi računovodstveni programi integrirani u nju, danas u Hrvatskoj njih više od 80, od SAP-a do onih najmanjih. Svi proizvođači računovodstvenih programa spajanjem na Moj-eRačun Mrežu svojim su korisnicima omogućili brzo i jednostavno slanje eRačuna.

Zašto neke tvrtke ne uvode eRačun?
Tvrtke su sklone inovativne procese bespotrebno odgađati ili usporavati. Sjetite se samo koliko je tvrtki tvrdilo da u svoje poslovanje nikad neće moći uvesti internetsko bankarstvo jer su njihovi procesi ovjere računa uređeni drukčije nego što je slučaj s internatskim bankarstvom matične banke. A na kraju su te iste tvrtke počele koristiti interentsko bankarstvo.

Neki još uvijek odbijaju preuzimati eRačune?
Takvih je tvrtki u Hrvatskoj, prema statistici servisa Moj-eRačun, manje od 0,5 posto, što je zanemarivo.

Tvrtke koje račune izdaju ili šalju s robom tvrde da im je eRačun samo nepotreban dodatni trošak.
Riječ je o tvrtkama koje benefite uvođenja eRačuna u svoje poslovanje ne sagledavaju cjelovito. Uvođenjem eRačuna ponajprije štedimo na vremenu, jer radno vrijeme koje trošite na neki račun proteže se na razdoblje od 11 godina, koliko moramo čuvati račune. Sjetite se samo koliko puta, zbog inspekcija, revizija, izračuna prijepisa i sličnih aktivnosti, morate po registratorima tražiti i pohranjene račune. Sjetite se, zatim, koliko košta arhiviranje. Trošak radnog vremena koji tvrtka u Hrvatskoj ima po jednom papirnatom računu iznosi više od 12 kuna!

Koliko je zaživjelo uvođenje eArhiva?
Uvođenjem eRačuna javlja se potreba za vođenjem eArhive, kojom ostvarujemo dodatne uštede. Od sto papirnatih dokumenata njih sedam se zagubi, a tri ostaje trajno izgubljeno? Potraga za izgubljenim dokumentima, kao i njihovi prijepisi, zahtijevaju mnogo vremena i novca.