„Ponovno se događa da strahovi u vezi s međunarodnim gospodarskim kretanjima određuju tržišne aktivnosti. No, s obzirom na umjerenu potrošačku potražnju, ne dijelimo bojazan od recesije u europodručju. Stopa inflacije trebala bi se do kraja 2016. godine u značajnoj mjeri kretati pozitivno. Bez obzira na sve, Europska središnja banka (ESB) bez prestanka zasipa tržišta novcem, što ponajprije pogoduje stanju imovine, ali ne i realnome gospodarstvu. Umjesto da potiče rast putem strukturnih mjera, program ESB-a za kupnju obveznica u kombinaciji s negativnom kamatnom stopom na depozite postaje sve veći, izravan teret cijelom europskom bankarskom sektoru. Kao rezultat toga, pod pritiskom su se našle osobito klasične bankarske usluge, kao što su upravljanje depozitima klijenata ili kreditiranje kompanija i privatnih kućanstava“, tim je riječima Peter Brezinschek, glavni analitičar Raiffeisen ISTRAŽIVANJA, organizacijske jedinice u sastavu Raiffeisen Bank International AG-a (RBI), predstavio publikacije o strategiji Central & Eastern Europe i Global Markets za drugo tromjesečje 2016. godine.

U Srednjoj i Jugoistočnoj Europi (SE/JIE)1 nastavlja se snažan rast, jugistočnastoga se očekuje da bi prosječan rast realnoga bruto domaćeg proizvoda (BDP) u 2016. godini mogao iznositi neznatno više od 3 posto. Ključnu ulogu igra privatna potrošnja, koju podržavaju povoljan trend na tržištima rada i porast kupovne moći. U ovoj regiji Poljska (s 3,8 posto), Slovačka (3,5 posto) i Rumunjska (4,0 posto) preuzimaju vodeću ulogu. No, budući da su prevladale dugogodišnju recesiju, vrijedi spomenuti i Hrvatsku (1,5 posto) te Srbiju (2,5 posto). Međutim, tijekom posljednjih mjeseci u regiji se ponovno povećala politička neizvjesnost. Poljska vlada nalazi se pod kritičkim okom Europske komisije, dok su izbori u Slovačkoj i u Hrvatskoj također uzdrmali političku scenu.

Stanje u regiji Istočne Europe i dalje je nestabilno. „Procjene BDP-a u 2016. za Rusiju i Bjelorusiju smanjili smo za po 2,0 posto. Krajem 2015. godine još uvijek smo očekivali ostvarenje scenarija rasta u obje države. Prognoza rasta BDP-a u Ukrajini i dalje je 1,5 posto. Ruska napetost s Turskom, kao i njezin angažman na Bliskom Istoku i u Ukrajini dovode u opasnost političku stabilnost. Ako se nastavi silazni trend sirovina, osobito cijene nafte, istodobno bi tijekom druge polovine godine trebalo doći i do slabljenja recesije u Rusiji. Međutim, Rusija najprije mora popraviti svoje proračunske deficite“, rekao je Brezinschek.

Dug put do održivog oporavka

„U svjetlu nastavka oporavaka gospodarstva fokus ostaje na potrebnoj fiskalnoj konsolidaciji, poboljšanju investicijske klime i mjerama strukturne politike. Pritom rizik provedbe istih uvelike predstavlja prijetnju održivosti javnog duga, stabilnom oporavku i namjeri Vlade da utječe na podizanje iznimno niske potencijalne stope rasta BDP-a. Stoga, preusmjeravanje rasta temeljenog na potrošnji prema izvozu i investicijama moguće je postići tek u narednom srednjoročnom razdoblju. Put neće biti nimalo lagan.

U međuvremenu monetarna politika ostaje dosljedna stabilnosti tečaja kune osiguravajući istovremeno dovoljnu likvidnost sustava, ali indirektno omogućavajući fiskalnoj politici više prostora za prilagodbu. S približavanjem glavne turističke sezone tečaj kune u odnosu na euro imat će daljnju tendenciju jačanja, dok će kamatne stope biti i dalje potisnute visokom likvidnošću na financijskim tržištima što podupiru monetarne politike središnjih banaka, i HNB-a i ESB-a. U skladu s potrebama financiranja, ali i najavama, Ministarstvo financija će nastojati iskoristiti povoljne uvjete europskog tržišta izdanjem euroobveznice. Ipak, premija rizika RH ostaje visoka, opterećena nepovoljnim rejtingom pritom odražavajući fundamentalne slabosti i rizike države“, izjavila je Zrinka Živković Matijević, direktor Ekonomskih istraživanja RBA.

1 Srednja i Istočna Europa (SIE) sastoji se od regija Srednje Europe (SE) s Češkom Republikom, Poljskom, Slovačkom, Slovenijom i Mađarskom, Jugoistočne Europe (JIE), koju čine Albanija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Hrvatska, Rumunjska i Srbija, te Istočne Europe (IE) s Bjelorusijom, Rusijom i Ukrajinom.