U javnosti je oduvijek vladalo mišljenje da je brodogradnja strateška industrija od koje država ima velike koristi, ali u stvarnosti je u nas ona opstajala isključivo na teret državnog proračuna i bila zapravo primjer spalionice javnog novca, konstatirali su u analizi "Restrukturiranje i privatizacija brodogradilišta u Hrvatskoj" istraživači Instituta za javne financije Anto Bajo, Marko Primorac i Martin Hanich.

Autorski trojac ističe kako je u njihove sanacije i restrukturiranja u protekle 23 godine otišlo gotovo 30 milijardi kuna proračunskog novca. Nakon što je prije četiri godine oko 9,4 milijarde kuna duga škverova pretvoreno u izravni javni dug, a dio obveza u vlasnički udio države, oni su napokon privatizirani, s tim da je država po planovima restrukturiranja preuzela  obvezu dodatnog ulaganja. Brodogradilišta su još 2014. poslovala s gubitkom, a financijska stabilizacija očekuje se do 2017.

Premda su znatno smanjeni proizvodnja, izvoz i broj zaposlenih u brodogradilištima, učinci restrukturiranja i privatizacije su pozitivni, ističu autori žaleći što se to nije poduzelo već ranije. Osim uštede u proračunu, u tom su se slučaju, kažu, mogle izbjeći i kompenzacijske mjere kojima je EU inzistirao na smanjenju proizvodnje. I odluku o postupnom okretanju izvan-brodograđevnoj proizvodnji smatraju razboritom.