Budući procesi decentralizacije kao preduvjeta gospodarskog oporavka, buduća uloga jedinica lokalne samouprave i pitanje kako poboljšati ekfikasnost upravljanja na lokalnoj razini, središnja tema panel diskusije u sklopu Poslovnog uzleta Grada Šibenika, potvrdila je da županije ispunjavaju svoju svrhu. Štoviše, u daljnjem procesu regionalnog razvoja župani očekuju veću ulogu, i to kroz jačanje decentralizacije i prenošenje pojednih funkcija državne uprave, uz korekcije porezne reforme. U prilog tome govore dosadašnji rezultati, složili su se panelisti Goran Pauk, župan Šibensko- kninske županije, Ivan Vučić, župan Karlovačke županije i Stipe Zrilić, župan Zadarske županije.

“Imamo 23 godine prakse ovakve regionalne i lokalne samouprave, a smatram da su županije najopravdanija struktura cijelog državnog sektora: bez afera, a s malo financijskih sredstava napravili smo puno dobrih stvari. No, trebamo bolju suradnju s državnim i eropskim vlastima oko vizija razvoja. Teritorijalni ustroj je manje bitan, a puno je bitnija reforma javne uprave, to je naš stav”, rezolutan je Pauk.
Prema podacima s terena, posrijedi je model koji je ostvario razvoj mnogih podruičja, što se ne bi dogodilo da nema ovakvog ustroja.

“Prostor nam je, uz ljude, najveća vrijednost, a još moramo riješiti vlasništvo, što znači srediti kastar i zemljišne knjige te donijeti prostorne planove. Ako država ispuni svoju ulogu i razvije dobru suradnju s JLS-ima, bit će nam puno bolje. Treba nam više suradnje, aktivnog pristupa i optimizma, a tko nema viziju razvoja ne može ponuditi rješenje”, ističe Zrilić.

Za stanje su ilustrativni podaci koje je iznio Pauk: od 1995. do 2014. padao je broj zaposlenih u poljoprivredi i industriji, a rastao u trgovini i državnoj upravi, gdje se konkretno s 50.000 ljudi popeo na njih 138.000.

“Mi smo u povoju, a sve JLS tek se s 10 posto namiruju iz državnog proračuna. Prosjek u EU kreće se između 25 i 30 posto. Županijska administracija danas broji 1950 ljudi, a ispostave Državne uprave po županijama imaju 2500. Trebalo bi na nas prenijeti njihove funkcije u sklopu funkcijske decentralizacuije kako bi se poboljšala usluga građanima”, uvjerava Pauk.
Zrilić je to nadopunio primjerom preustroja Grčke po danskom modelu JLS-a, no danas Grci traže pomoć EU. Smatra da gubimo vrijeme na dokazivanje da trebamo županije i preustroj poslova, odnosno reformu javne uprave s jačanjem lokalne i regionalne samouprave.

Javna uprava je ‘uklinjena’ u svaku županiju, što je nepotrebno, i trebala bi se vratiti pod skute županije, što smo mi spremni odmah prihvatiti, kaže Pauk. A kako je najavio, to će biti tema razgovora ovih dana s ministricom uprave Dubravkom Jurlinom Alibegović. U sklopu reforme decetralizacije poslova trebat će, dodaje, razmotriti i položaj katastra, koji je dio državne uprave te gruntovnice koja je u nadležnosti Ministarstva pravosuđa.

“Zašto županije ne bi objedinile obje institucije? Kao regionalni nositelji razvoja možemo kvalitetno obavljati taj posao, a on je bitni element u rastu investicija i poduzetništva. Kad je riječ o investicijskoj klimi, sređivanje tog stanja je prioritetno”, ističe Pauk.

Da županije mogu utjecati na poboljšanje investicijske klime i privlačenje investitora pokazuje i iskustvo Karlovačke županije, u čijem je vlasništvu Poduzetnička zona na području kompleksa bivših vojarni, navodi karlovački župan Vučić.

“Riječ je o imovini preuzetoj od države, a revitalizirana je kao zona na 45 hektara. U cijelosti je komunalno opremljena sredstvima županije, a danas tamo posluje 17 poduzetnika. Zapošljavaju gotovo 500 radnika te se grade novi pogoni”, kaže on dodajući da se kvadratni metar dobije po 5 eura, ali ako poduzetnik zaposli više od 40 ljudi i ostane više od dvije godine, županija vraća četiri eura, pa time privlače ozbiljne investitore.

Ipak, prema Vučiću bi regionalne vlasti trebale imati veće ovlasti nad poslovnim zonama.

“Boljim planiranjem izbjeglo bi se trošenje u komunalno opremanje zonama, a velik je broj onih koje nisu prepoznali investitori, pa stoje neiskorištene, što se u Hrvatskoj zbiva već 10-ak godina. Smatramo da se i neki drugi vojni i industrijski objekti u vlasništvu države isto mogu reaktivirati i privesti svrsi”, kaže Vučić.
Karlovačka županija tijekom 20 godina sudjeluje u programima kreditiranja malog i srednjeg poduzetništva kroz suradnju s resornim ministarstvima, a to je dalo dobre rezultate kroz investicije poduzetnika i zapošljavanje. No, Vučić napominje da je u protekle četiri godine osjetno pao broj malih i obrtnika, a mladi napuštaju županiju. Glavna koncentracija gospodarskih aktivnosti je u Karlovcu te Ogulinu i Slunju.

U kontaktima s poduzetnicima, prema Vučiću, HGK im je najpouzdaniji partner.

“Ponosni smo na HS Produkt, u kojem radi 1200 ljudi, kao i što 90% izveze u SAD. Alstom je, pak, u postupku preuzumanja i restrukturiranja, ali na to nemamo utjecaja. Riječ je o otpuštanju 250 inženjera elektrotehnike, što nije malo ni za Hrvatsku, a posebno ne za našu županiju”, ocjenjuje Vučić, a još je izdvojio PPK u vlasništvu Pivca, KIM u vlasništvu Lactalisa koji ima velika ulaganja i Plinske turbine.
Vlast na regionalnoj razini ne može bitno utjecati na kretanja u sementu velikih poduzeća. Županije imaju značajnu ulogu, ali ne i stratešku u kreiranju uvjeta za razvoj gospodarstva, s time da su važan alat prostorni planovi jer su preduvjet svakog razvoja, potvrdio je zadarski župan. Zrilić smatra da prostor treba staviti u funkciju održivog razvoja te pri kreiranju planova voditi računa o željama poduzetnika.
“Mijenjali smo naše planove prema zahtjevima investitora u vjetroelektrane. Također, tri godine smo radili Atlas vjetra, koji investitorima daje točne podatke kako i gdje ulagati. Temeljem toga je uloženo 150 milijuna eura u energiju vjetra. Više od 50% ostvarenog prihoda poduzetnika naše županije otpada na Grad Zadar, a sa 60% oni sudjeluju u zapošljavanju. Ta je struktura rezultat i razvijanja poduzetničkih zona, a i daljnjim aktivnostima osigurat ćemo ravnomjeran razvoj županije”, najavljuje Zrilić.

Turizam u toj županiji značajno raste – lani je ostvareno 1,5 milijuna dolazaka, dok se broj putnika u Zračnoj luci Zadar popeo na pola milijuna. Projekt s Rain Airom ide dalje, a sve to govori u prilog produžetka sezone. Raste BDP i broj zaposlenih, pa je županija prošla sve krize i stabilizirala se. Iako zbog problema rizičnosti malog poduzetnika i jasnih kriterija banaka JLS ne mogu pomoći kad zapne na kreditnim odborima banaka, razvojne agencije županija opravdale su svoju ulogu u povlačenju EU sredstava, ali i u edukativnom smislu.

“Kad je riječ o projektu od 5 miljuna eura ili 500.000 eura pristup je isti – svaki traži jednog čovjeka, no nije uvijek formula samo se javiti agenciji. Ona nije svemoguća, ali podršku će redovito dati. Radimo na obrazovnoj, prometnoj i poduzetničkoj infrastrukturi, a u proračunima imamo sredstva koja direktno dajemo poduzetnicima temeljem javnog poziva za natječaje. Okrenuti smo startupovima i marketinškim aktivnostima koje nisu core biznis, pa se za njih teško izdavaju sredstva”, kaže Pauk.

Sve županije aktivno su se uključile u privlačenje EU sredstva još u vrijeme pretpristupnih pregovara. Zrilić navodi kako imaju tri razvojne agencije, a sve su aktivni sudionici pripremanja projekata za javne ustanove te daju početne inforamcije malim poduzetnicima kako mogu koristiti EU sredstva.

“Do danas smo povukli 100 milijuna eura, od čega su županijska tijela sudjelovala u projektima u vrijednosti 62 milijuna eura, a sad su na redu projekti koji iznose više od 30 milijuna eura. Očekujemo bitno ubrzanje natječaja. S obzirom na financijsku podkapacitiranost, moramo iskoristiti EU sredstva jer inače nećemo moći biti uspješni”, naglašava Zrilić.
Po namjeni ističe se tamošnja Razvojna agencija za inovacije, a kroz izgradnju tri centra kompetencija planiraju pomoć u konkretnom povezivanju gospodarstva i EU fondova.

U Šibensko-kninskoj županiji osjećaju se pozitivni pomaci u gospdarstvu, a zavladala je euforija zbog TLM-a, koji ima veliki značaj. Sačuvana je šibenska tradicija u metalopređivačkoj industriji, inače uz turizam osnovnoj grani. Velike mogućnosti pružaju se i u OPG-ovima i obrtima, a u županiji trenutačno radi 3.100 obrtnika, od čega više od pola u Gradu Šibeniku. “Imamo plusić u gospodarskom razvoju, ali konkretnim akcijama moramo ga pretvoriti u veliki plus. U tome će nam pomoći fondovi EU. U našoj Razvojnoj agenciji radimo na projektu razvojno-inovacijskog centra za primjenu metala, koji je okrenut i prema TLM-u. Uskoro kreće drug afaza kad ćemo aplicirati za EU sredstva, a centar će ih dodijeljivati poduzetnicama za razvoj metala”, objašnjava Pauk.

Zone su uglavnom u vlasništvu gradova – karlovački primjer je usamljen, pa županije trebaju kvalitetno planirati i poticati poduzetnike, a primjer je industrijska zona Podi.
“Županije potiču gospodarstvo i djeluju na razvoju, ali nismo zadovoljni s položajem županija, efikasnošću i mogućnostima koje su puno veće. Kao nositelji regionalnog razvoja ne bismo trebali doći u pitanje kod Vlade nakon što je Most postavio zahtjeve za teritorijanim preustojem u kontekstu reforme javne uprave. To nisu iste stvari, a takva vrsta decentaralizacije ne bi bila dobra ni korisna za građane i poduzetnike”, zaključna je Paukova poruka.