U ožujku je održano finale Nacionalnog studentskog startup natjecanja na kojem je tim mladih riječkih entuzijasta projektom SmartFood osvojio prvu nagradu. Takvo što ne iznenađuje jer bi ideja iza koje stoje Filip Petrović, Ines Žarak, Mia Krapić, Dora Klisović, Larisa Mandić, Martina Dajak, Željka Maglica i Andrea Bukša u budućnosti mogla spasiti milijune života.

Naime, njihov koncept SmartFooda ili superhrane može pomoći u ranom otkrivanju karcinoma debelog crijeva, jedne od najčešćih zloćudnih bolesti koja jednako pogađa i muškarce i žene. SmartFood je zamišljen kao prehrambeni proizvod temeljen na dobrim bakterijama, odnosno probiotičkim kulturama. No, u ovom slučaju te su bakterije zaista 'dobre' – one imaju sposobnost detekcije prvih pokazatelja bolesti u organizmu. Kad bakterija prepozna specifični biomarker, počinje se lučiti pigment koji boji stolicu i daje osobi znak da posjeti liječnika radi daljnjeg dijagnostičkog postupka. Navedeno podrazumijeva da bi se zdravstveno stanje osoba sklonih određenoj bolesti, kao i pravovremeno otkrivanje i liječenje, uvelike olakšalo.

Trenutno u razvojnoj fazi
"Ideja je bila zanimljiva drugim studentima i profesorima, ali je možda malo ispred svoga vremena pa bi se moglo reći da je shvaćena pomalo utopijski i nitko se time nije bavio sve dok nisu bile otvorene prijave za StartUp inkubator Grada Rijeke", poručila je Andrea Bukša, članica tima te u nastavku razgovora otkrila više detalja o samom projektu. Projekt se trenutno nalazi u razvojnoj fazi u kojoj se bave računalnim predviđanjem i modeliranjem te su u određenim stavkama došli do dobrih rezultata koji upućuju na izvedivost njihova koncepta. Najviše su podrške, ističu, dobili od Odjela za biotehnologiju Sveučilišta u Rijeci, Znanstveno – tehnologijskog parka STeP Ri, Grada Rijeka i StartUp inkubatora.

Ono što slijedi konstrukcija je takve bakterije i njezino ispitivanje u laboratorijskim uvjetima, za koje su im potrebni resursi te su trenutno u fazi traženja sredstava preko natječaja, iz fondova, privatnih investitora itd. Laboratorijska faza trajala bi oko godinu dana, nastavlja Bukša, nakon čega bi na temelju generiranog intelektualnog vlasništva patentirali dizajniranu bakteriju. "Ostale faze poput kliničkih istraživanja, razvoja industrijske proizvodnje i dizajna konačnog proizvoda, planiramo provesti u suradnji s partnerskom kompanijom kojoj bismo licencirali metodu, a radilo bi se o nekoj od velikih farmaceutskih ili biotehnoloških kompanija. Takva istraživanja trebala bi trajati nekoliko godina. Pretpostavljamo da je to pravo vrijeme da se ovakav proizvod nađe na tržištu jer problem karcinoma debelog crijeva ne jenjava, a ljudi još nisu dovoljno osviješteni koliko je važna mogućnost ranog otkrivanja u liječenju te bolesti", poručila je Andrea Bukša.

"Sada nas čeka rad u laboratoriju, odnosno konstruiranje živih bakterija i proučavanje njihovog mehanizma djelovanja u skladu s našim pretpostavkama. Radi se o nizu postupaka koji se temelje na molekularnoj biologiji i biotehnologiji, nakon kojih ćemo dobiti bakteriju željenih svojstava i potvrditi njenu funkciju u uvjetima poput onih kakvi vladaju u našem probavnom sustavu." Istraživanjem znanstvenih radova saznali su da postoje grupe istraživača koji razvijaju slične metode otkrivanja znakova bolesti, ali se uglavnom radi o različitim pristupima koji uključuju kemijske spojeve ili druge vrste mikroorganizama za otkrivanje znakova oboljenja. "Uobičajene metode dijagnostike, kao što su laboratorijski testovi i liječnički pregled, ne predstavljaju konkurenciju našoj metodi te mi ne bismo išli na njihovo izbacivanje s tržišta, već bi naš proizvod, bio to jogurt, kapsule ili neki drugi pristupačni oblik, trebao doprinijeti kontinuiranom praćenju zdravstvenog stanja i obavijestiti pacijenta kada je vrijeme za posjet liječniku, odnosno prethoditi potvrdi i dijagnozi putem takvih konvencionalnih metoda", kaže Andrea Bukša.

Što se tržišta na koje će plasirati svoj proizvod tiče, ciljaju na globalne farmaceutske kompanije i industrije mliječnih proizvoda s kojima žele sklopiti ugovor o licenciranju za proizvodnju probiotičkih kultura temeljenih na njihovoj metodi, a onda bi oni preuzeli plasman proizvoda sve do krajnjih korisnika – osoba koje spadaju u rizičnu skupinu za karcinom debelog crijeva i kojima je potrebno kontinuirano praćenje zdravstvenog stanja.

"Kao firma nemamo u planu direktnu suradnju s trgovačkim lancima, već želimo zaštititi intelektualno vlasništvo i licencirati je farmaceutskim kompanijama ili industriji mliječnih prerađevina, koja će zatim provesti ostale faze projekta i konačno dizajnirati proizvod i plasirati ga na tržište. Nakon što našu metodu zaštitimo patentom , to će otvoriti mogućnost plasmana naših proizvoda diljem svijeta upravo kroz ugovore o licenciranju, ali naravno u suradnji s partnerima kojima bismo tu metodu licencirali", kazala je članica tima projekta SmartFood. Njihova bi uloga u svemu tome ostala u kontroli samoga procesa i kvalitete proizvoda, kao i razvoju novih proizvoda i metoda. Potrebno je detaljnije istražiti tržište za konkretnija predviđanja, ali za početak bi se proizvod mogao naći na policama zemalja zapadnog svijeta, budući da je i njihova svijest prilagođenija prihvaćanju novih metoda praćenja zdravlja i medicinskim proizvodima, naročito iz razloga što su ondje troškovi liječenja izrazito visoki.

Mladi su proaktivni i spremni učiti
Kao najveće probleme s kojima se svi mladi s inovativnim idejama poput njihove potencijalno mogu susresti spomenute su predrasude da su za uspjeh potrebne godine iskustva. "Nećemo reći da iskustvo ne igra ulogu, ali upravo su mladi ljudi u ovom modernom načinu života spremni biti proaktivni, učiti i biti multidisciplinarni. Nema boljeg iskustva nego kad pojedinac sam prolazi i svladava izazove koji ga snađu na putu prema realizaciji njegove ideje. Naravno, na tom putu može i mora potražiti pomoć iskusnije i stručnije osobe za određena područja, ako ima tu priliku. Svjedoci smo situacije u našoj državi gdje je vrlo teško pronaći posao, pa je sve veći naglasak na samozapošljavanju i poduzetničkim pothvatima, a naše je mišljenje da je najbolje početi već u prvim studentskim danima, naravno samo uz dobru ideju i mentorstvo", zaključila je Andrea Bukša.