Svaki Hrvat godišnje u prosjeku popije 26 litara flaširanih prirodnih mineralnih i izvorskih voda, dok Talijani drže vrh ljestice s količinom od 176 litara po stanovniku, slijede Nijemci sa 172, dok treće mjesto dijele Portugalci i Mađari sa po 129 litara, neki su od podataka izrečenih na znanstveno-stručnom skupu održanom u povodu Svjetskog dana voda u organizaciji Gospodarsko interesne udruge proizvođača pića RH (GIUPP).

Ukupna proizvodnja voda u RH u 2015. iznosila je 374 milijuna litara, što je naspram 2014. rast od osam posto. U toj količini prirodne mineralne vode imale su udjel od 193 milijuna litara, a prirodne izvorske vode 181 milijun litara, izvijestila je ravnateljica GIUPP-a Jasna Čačić. 

U svjetskom vrhu 
Upravo je lani, motri li se razdoblje od 10 godina, kod izvorskih voda dosegnut maksimum u proizvodnji, no još značajniji je podatak da je u odnosu na 2005. ta proizvodnja udvostručena, rekla je Čačić. Tijekom 2015. kroz potrošnju na domaćem tržištu te izvoz ukupno je realizirano 394 milijuna litara, što je rast od devet posto naspram učinka iz 2014. Na minerale vode odnosi se glavnina realizacije, riječ je bila o 204 milijuna litara, a na izvorske 190 milijuna litara.

"Raduje činjenica da je izvoz voda i dalje značajno veći od uvoza", naglasila je Čačić. Tako je kroz izvoz prošle godine prodano ukupno 87,7 milijuna litara voda, dominirale su izvorske s količinom od 63 milijuna litara. Istodobno je uvezeno 13,5 milijuna litara, no ovdje su dominirale mineralne vode sa 12,8 milijuna litara. Izvoz bi mogao biti i bolji da nije troškova transporta: udaljenost od 400 kilometara, naime, gornja je isplativa granica za plasman voda. Prema raspoloživim zalihama vode, RH visoko kotira na listi 188 država, peta je u Europi i 42. u svijetu. No, stave li se zalihe u omjer s brojem stanovnika, rezultat je još bolji: po tom kriteriju prvi smo u Europi i treći u svijetu.  
 

Biznis budućnosti
Voda bi, s obzirom na to da je od globalno raspoložive količine samo tri posto zaliha slatkovodno, u budućnosti mogla postati biznis oko kojega će se lomiti koplja. Naime, od tih tri posto zaliha manje od jedan posto količina iz podzemnih vodonosnika raspoloživo je za uporabu, a unatrag 50 godina crpljenje vode se utrostručilo. U ukupnoj potrošnji vode na globalnoj razini 70 posto završava u poljoprivredi, 20 posto u industriji i 10 posto u kućanstvima. Sa 275 milijuna navodnjavanih hektara danas se proizvede oko 40 posto hrane.

Struka procjenjuje da će već 2050. godine za proizvodnju hrane biti korišteno 50 posto više vode u odnosu na količinu koja se danas koristi. "Hrvatska mora još više raditi na brendiranju svojih prirodnih voda, posebice na prirodnim izvorskim vodama, koje su naša velika specifičnost", smatra Elizabeta Kos, pomoćnica ministra poljoprivrede. Podsjetila je na to kako je danas u svijetu oko 1,5 milijardi ljudi svojim radnim mjestima (ne)izravno povezano s proizvodnjom i/ili uporabom vode, pa je i moto ovogodišnjeg svjetskog dana voda usmjeren upravo na radna mjesta.