Uoči glasovanja o Vladinu prijedlogu državnog proračuna koji je nakon uobičajenog folklora prošao s 80 glasova "za" atakirala su ukupno 94 amandmana – dakako, većinom iz redova oporbe. Na prvi proračun tima Tihomira Oreškovića bilo ih je nešto više nego na prvi proračun bivše Vlade prije četiri godine, ali su financijski bili znatno lakši, ukupno blizu milijardu i pol. Međutim, i tada i sada unaprijed je izvjesno bilo odbijanje većine zahtjeva za više novca.

Svi oporbeni su odbijeni, a u cijelosti ili djelomično prihvaćena su samo tri amandmana iz redova vladajućih, i to uglavnom kroz pretakanje novca unutar zadanih proračunskih gabarita. S pozicije sredstava za političke stranke uzeto je 7,8 milijuna i preseljeno u korist Hrvatske zaklade za znanost, čime je amandman HSLS-a i Mosta prihvaćen samo djelomično (tražili su 14 mil.) i čime su stranke samo ostale bez povećanja proračunskog financiranja. Ured bivšeg predsjednika Mesića pak ostaje bez pola milijuna umjesto bez 600.000, koliko su tražili mostovci, a tih pola milijuna preusmjerava se civilnim invalidima Domovinskog rata. Jedini u cijelosti prihvaćeni amandman bio je onaj HDZ-ovih zastupnika dijaspore kojim su potpore za povratak u BiH podebljane za četiri milijuna.

Tako je Vlada ustrajala na prvotno zacrtanom proračunskom okviru s projiciranih 114,9 milijardi kuna ukupnih prihoda i 122,4 milijardi rashoda, odnosno 7,5 milijardi ili 2,2 posto BDP-a planirana manjka državnog proračuna. A dok su se saborski zastupnici o proračunu očitovali rukama, na stranicama Sabora saznali smo što o proračunskim dokumentima misli Povjerenstvo za fiskalnu politiku koje je o njemu raspravljalo prošli tjedan. To stručno tijelo (nekadašnji fiskalni odbor) pozdravlja "namjeru ubrzane fiskalne prilagodbe" kao "razuman smjer fiskalne i ekonomske politike u ovom trenutku".

Podržavaju i to što se "jasno izražava težnja za kontrolom rasta rashoda, jer i tamo gdje rastu, to je ili zbog ranije preuzetih obveza ili su oni povezani s iskorištavanjem EU fondova". No, upravo u vezi s ostvarenjem prihoda od EU te projiciranih prihoda od poreza na dobit Povjerenstvo je i najsumnjičavije. Planirano povlačenje novca iz Unije smatra "vrlo vjerojatno značajno precijenjenim". Međutim, dodaju kako bi to automatski značilo da su precijenjeni i rashodi pa to u pravilu ne bi trebalo utjecati na ostvarenje deficita.

Pritom, kažu, nije isključeno da se neki rashodi koji su se očekivali pokriti iz EU fondova sada neće morati pokriti iz domaćih sredstava. Za razliku od toga, eventualna precijenjenost prihoda od poreza na dobit za 2016. ima utjecaja na deficit. U Povjerenstvu ističu kako se kod poreza na dobit očekuje tek manji pad u odnosu na lanjsko ostvarenje, a nije objašnjeno kako će gubici poslovnih banaka nakon konverzije kredita u švicarskim francima u eure utjecati na primitke od tog poreza.  Stoga zaključuju da postoji rizik da smanjenje prihoda od poreza na dobit bude veće od planiranog. 

Rizici: BDP i masa plaća 
Premda se u obrazloženju Proračuna spominju određeni rizici ostvarenja, članovi Povjerenstva drže da ti rizici nisu ni dovoljno naglašeni ni potpuni. Prema njima, dva ključna rizika koja bi mogla utjecati na deficit su makroekonomska kretanja i masa plaća plaća, odnosno rashodi za zaposlene. Vlada računa s realnim rastom BDP-a od dva posto, a lanjski se rast ipak pokazao nešto manjim nego što se donedavno predviđalo. S druge strane, pregovori sa sindikatima o (ne)povećanju plaća tek su počeli, a prvi sastanci sa sindikatima javnih i državnih službi u ponedjeljak su zaključeni tek načelnim dogovorom da će nastaviti razgovarati. Vladinu proračunu u Povjerenstvu spočitavaju i što ne spominje u kojoj je mjeri on usklađen s fiskalnim pravilima.

Opetovano upozoravaju i na slabu povezanost s ranijim planovima i nedostatak informacija o planovima za izvanproračunske jedinice. Međutim, što se tiče planiranja ukupnih poreznih prihoda, Povjerenstvo za fiskalnu politiku smatra da ih je Vlada projicirala dosta konzervativno. U odnosu na lanjsko ostvarenje, naime, proračunu se predviđa rast prihoda od poreza za nevelikih 900 milijuna ili 1,2 posto, na 68,9 milijardi.  To se među ekoonmistima smatra dohvatljivim i uz znatno niži nominalni porast BDP-a od tri posto, koliko implicira projekcija 2-postotnog realnog rasta gospodarstva.  Da se u planiranju prihoda išlo dosta oprezno i konzervativno sugeriraju i podaci o punjenju proračuna tijekom siječnja i veljače, a tu ocjenu ne mijenja bitno ni činjenica da ovogodišnja veljača ima jedan dan više. 

Pomogla dulja veljača 
Primjerice, kod PDV-a je za 2016. planirano povećanje za 1,2 posto, a do kraja veljače u proračun se od PDV-a slilo 6,5 milijardi kuna, što je oko 4 posto više nego lani. Kod trošarina je povećanje i izraženije (dvije milijarde kuna nasuprot lanjskih 1,75 mlrd.), s tim da je osim jednog dana više na porast utjecala i neuobičajeno niska baza lanjske veljače. Poreza na dobit ubrano je nešto više od milijardu kuna ili stotinjak milijuna manje nego lani, dok se od doprinosa slilo oko 3,5 milijarde kuna, što je malo više nego lani.