BiH i Iran posljednjih mjeseci vode pregovore o jačanju međusobne gospodarske suradnje, dok je Savjet ministara BiH prošlog tjedna utvrdio prijedlog kojim se želi proširiti lista robe za koju su dvije države odobrile carinske povlastice, zbog daljeg unaprijeđenja bilateralne trgovine, pišu Nezavisne novine.
10tisuća
tona jestivog ulja želi BiH izvesti na iransko tržište
Naime, upravo je počela utrka za iransko tržište, sada oslobođeno sankcija, a stručnjaci tvrde kako je riječ o velikoj prilici za BiH gospodarstvo, ali ističu da se mora brzo reagirati, jer su velike kompanije iz razvijenih zemalja već prisutne u Iranu. Od ranije je poznato kada se ukinu sankcije nekoj državi, tržište te zemlje doživljava ekspanziju uvoza. Iran je zemlja s oko 80 milijuna stanovnika, a sada BiH proizvođači tamo trebaju vidjeti svoju priliku, i na vrijeme zauzeti svoje mjesto na tamošnjem tržištu. Mirko Šarović, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, rekao je da su pregovori zapravo tek počeli. "Imamo cilj da na postojeću listu robe koju već imamo s Iranom stavimo i proizvode za koje smo zainteresirani", rekao je Šarović.
Kako do tržišne niše?
Ahmet Egrlić, potpredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH, rekao je da BiH svoju šansu za izvoz u Iran svakako može tražiti u metalskom sektoru, odnosno automobilskoj i strojnoj industriji, što je tradicionalno najznačajniji sektor u BiH i čini oko 35 posto BiH izvoza. "Također, postoji značajna potreba za izvozom prehrambenih proizvoda, posebno ulja i šećera u Iran, na koju BiH kompanije takođe mogu odgovoriti. Razgovarali smo o mogućem odobravanju kvote od 10.000 tona jestivog ulja za izvoz i 30.000 tona šećera", rekao je Egrlić.
I iz Gospodarske komore RS ističu kako sve nadležne institucije moraju reagirati što prije. "Ako su razvijenije zemlje već prisutne u Iranu, onda već kasnimo i zato moraju sve institucije što brže reagirati da naši poduzetnici zauzmu svoju tržišnu nišu. Tako da je za naše gospodarstvo važno i da se veleposlanstvo BiH u Iranu uključi u taj proces i pomogne u nastupu naših kompanija na iranskom tržištu", rekao je Vladimir Blagojević, glasnogovornik Gospodarske komore RS. Muris Čičić, profesor Ekonomskog fakulteta u Sarajevu, kaže da je radi o velikoj prilici, kao i da BiH nije zakasnila u trci za dio iranskog tržišta, ali da, nažalost, BiH poduzetnici nisu konkurentni u odnosu na velike kompanije.
30tisuća
tona šećera kvota je za izvoz Iranu čije odobrenje traži BiH
Stižu brojni zahtjevi
"Riječ je o vrlo udaljenoj zemlji na čijem su tržištu već prisutne kompanije iz Njemačke, Francuske i Italije, ali ako nam Iran napravi uslugu u vidu nekih olakšica, onda bismo mogli biti ravnopravni na tom tržištu i ostvariti dobit", rekao je Čičić. Prema njegovim riječima, kroz razgovor s iranskim poduzetnicima čuo je kako im svakodnevno stiže po više zahtjeva za suradnju iz cijelog svijeta. "To je potpuno razumljivo. Iransko tržište je možda i jedino na svijetu koje nije pokoreno. Mi bismo svoju šansu mogli tražiti u mineralnim vodama kojih imamo dosta, a zanemarana je u izvozu, tekstilnoj industriji i najviše u industriji namještaja, koja je i najrazvijenija", kaže Čičić.
Iranci zainteresirani za suradnju
Zasad skromna vanjskotrgovinska razmjena dvije zemlje
Podaci Vanjskotrgovinske komore (STK) BiH pokazuju da je obujam vanjskotrgovinske razmjene BiH s Iranom relativno skroman i u razdoblju od 2010. do 2014. godine iznosio je 153,1 milijun KM, od čega je uvoz u BiH iznosio 3,4 milijuna, a izvoz BiH u Iran 149,7 milijuna maraka. Seyad Hoasein Arabi, iranski ambasador u BiH, u razgovoru s predstavnicima Vanjskotrgovinske komore BiH, rekao je da su iranske kompanije zainteresirane za suradnju.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu