Poduzetnicama pomoći poput Šveđana

Autor: Marija Brnić , 07. ožujak 2016. u 22:01
Alma Saganić, Udruga hrvatskih poduzetnica/Željko Lukunić/PIXSELL

Raste broj žena u poduzetništvu jer je sve teže naći zaposlenje. Prvo ih koči majčinstvo, a onda godine.

Posljednjih se godina sve više žena odlučuje za pokretanje vlastitog biznisa, pa ne čudi da za radionice o financiranju poduzetnica, koje je posljednjih mjesec dana organzirala Udruga hrvatskih poduzetnica, vlada velik interes.

Predsjednica Udruge Alma Saganić razlog porasta broja žena u poduzetničkim vodama vidi ponajprije u tome što im je sve teže naći zaposlenje. Najprije ih, objašnjava, u zaposlenju koči majčinstvo, a nakon 40. već pripadaju dobnoj skupini koje se poslodavci nastoje riješiti. Nije to problem samo žena u Hrvatskoj, nego i u drugim europskim zemljama.  Službeni podaci Hrvatsku čak ubrajaju među zemlje u kojima je udjel žena u poduzetništvu iznad prosjeka EU. Ukupno je u Hrvatskoj u poduzetništvu 29 posto žena, a na razini EU taj je udjel 23 posto.

No, u Udruzi hrvatskih poduzetnica, koju su osnovale poduzetnice iz različitih djelatnosti kako bi olakšale i ohrabrile druge žene na taj pothvat, uvjerene su da potencijala za žensko poduzetništvo ima i da je upravo to segment čija aktivacija može pridonijeti i jačem razvoju gospodarstva.

 "Cilj naše udruge je savjetovati žene koje se žele odlučiti za poduzetništvo ili su tek ušle u poduzetništvo. Dakle, govorimo o segmentu mikro i malog poduzetništva. Kad se njihov posao uhoda i tvrtka naraste, naše poduzetnice moći će priuštiti pomoć stručnjaka i agencija", kaže Alma Saganić, koja inače volontira, kao i ostale članice te neprofitne organizacije. Ona se, osim pokretanjem aktivnosti Udruge bavi i konzultanskim uslugama, a iza sebe ima dugogodišnje iskustvo u sektoru marketinga i međunarodne prodaje u predstavništvima velikih kompanija Coca-Cole, Stimorola, Ferrera i HT-a. Trenutačno je Udruga fokusirana na pomoć pri ulasku u biznis, no u drugoj fazi usmjerit će se na savjete za probijanje na tržište, a potom i proboj na inozemna tržišta. 

 

29posto

žena u Hrvatskoj je u poduzetništvu, a prosjek EU je 23%

Radionice planule 
Interes za prve radionice iznenadio je Udrugu, posebice u Karlovcu, dok je u Zagrebu već zakazana nova radionica. Pozve za radionice Udruga već ima i iz Slavonskog Broda, Požege i Koprivnice.  "Zasad prevladava interes u kontinentalnom dijelu, a vjerujem da će interesa biti i na priobalnom području, posebno vezano uz turizam", dodaje predsjednica Udruge poduzetnica. Na radionicama se poduzetnicama predstavljaju mogućnosti za pokretanje i razvoj posla u hrvatskim institucijama. Savjetujuju ih tako predstavnici Hrvatske banke za obnovu i razvoj (HABOR), Hamag-Bicro, Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te Grada Zageba. Partner u održavanju radionica je i Hrvatska gospodarska komora (HGK), u čijim se prostorima i održavaju skupovi. 
 

Najviše ih zanimaju natječaji 
Radionice su, kaže Alma Saganić, interaktivne, poduzetnice postavljaju konkretna pitanja o svojim dvojbama i problemima. Poduzetnice iz dosadašnjih radionica najviše interesiraju kriteriji natječaja za dobivanje sredstava na koje se javljaju i način na koji dobivaju odgovor, iz kojeg često ne mogu iščitati u čemu su pogriješile.  Iako je dojam je da se povećava institucionalna potpora poduzetnicama, A. Saganić ističe da trenutačno isključivo poduzetnice kreditira samo HBOR, uz kamatu od dva posto, a ostalo financiranje je u pripremi i napeto se čeka odobrenje državnog proračuna za 2016. "Puno bi značilo da se pruži više mogućnosti za financiranje poduzetnica.

U prošlom sazivu Vlade nije postojala takva mogućnost. Objašnjenje je bilo da će se raspodjelom sredstava namijenjenih ženama kroz više ministarstava otvoriti mogućnost da žene dobiju više pomoći. No, puno efikasnije bi bilo da postoje sredstva namijenjema isključivo ženama, uz mogućnost da se one mogu javljati i na ostale natječaje", smatra Alma Saganić.  Napominje da su potpore ženskom biznisu potpuno u skladu su s regulativom EU, a osim financijske, poduzetnicama valja pružiti i potpore kroz druge mjere. Idealan model koji Vladi preporučuje proučiti jest onaj koji je primijenila Švedska. To su dugoročne mjere kojima se rezultati postavljaju na rok od 30 godina, a koje, među ostalim, uključuju porezne olakšice te bolju organizaciju dječjih vrtića kako bi se olakšalo poduzetnicama spajanje poslovnog i obiteljskog života.

Komentirajte prvi

New Report

Close