Vlada Srbije, krajem prošlog tjedna razriješila je direktora Elektroprivrede Srbije (EPS) Aleksandra Obradovića s te dužnosti. Ranije je premijer Aleksandar Vučić kritički govorio o jednom od direktora velikih javnih poduzeća koji se kupujući dva automobila marke Audi nije pridržavao vadinih mjera štednje, te je najavio da će taj direktor biti smijenjen.
Naravno, to je Vučiću bio samo zgodan povod za smjenu Obradovića, jer je gostujući na RTS-u, rekao da je nezadovoljan time kako teče restrukturiranje Elektroprivrede Srbije. Vučić je naveo da je došlo do zastoja u restrukturiranju jer su radnici tog javnog poduzeća tražili da oni koji će postati tehnološki višak dobiju otpremnine od 1500 eura po godini staža.
"Kasnije su zaposleni u EPS-u zahtjev spustili na 900 eura po godini staža, dok zaposleni u drugim kompanijama primaju otpremnine od 300 eura po godini staža, a već imaju prosječne plaće od 80.000 dinara (oko 5000 kuna)", rekao je Vučić. On se i ranije žalio na plaće u EPS-u, prošle godine je rekao da su se u "RTS-u i EPS-u zaigrali s koeficijentima". "Oni mi uvijek prijave da su smanjili plaće, a onda podignu koeficijente i to je ta igra", objasnio je Vučić.
1,5tisuća
eura po godini staža otpremnine tražili su iz EPS-a
Novo poskupljenje i MMF
Međutim, još teže su optužbe na ponašanje vodstva EPS-a došle iz Fiskalnog savjeta. EPS je povećao plaće radnicima u istoj godini kada je građanima i gospodarstvu zaračunata veća cijena struje, proizlazi iz analize Fiskalnog savjeta o problemima u provođenju strukturnih reformi u Srbiji. "Postoje naznake da su u 2015. godini neopravdano povećane plaće zaposlenih u EPS-u, i ako se to doista dogodilo, neodgovorno je da se rast plaća u EPS-u ostvaruje na račun povećanja cijene struje", rekao je Pavle Petrović, predsjednik Fiskalnog savjeta.
Prema mišljenju Fiskalnog savjeta, novo poskupljenje struje, na koje se Srbija obvezala sporazumom s MMF-om, ima smisla samo ako ga prate i ostale reforme u EPS-u, restrukturiranje i smanjenje broja zaposlenih, kojih je trenutno od pet do deset tisuća viška. EPS je najveća kompanija u Srbiji, koje već ima oko milijardu eura duga koji bi mogao pasti na teret proračuna, a njegovo loše poslovanje moglo bi potpuno urušiti javne financije Srbije. Fiskalni savet zato je preporučio "odlučno reformiranje EPS-a i Srbijagasa".
Međutim, iz Elektroprivrede Srbije, kao odgovor na navode Fiskalnog savjeta tvrde da plaće nisu povećane u 2015. godini, u skladu sa Zakonom o proračunskom sustavu. "Visina sredstava za zarade planirana je u skladu sa Zakonom o proračunskom sustavu i smjernicama Ministarstva gospodarstva za izradu godišnjih programa poslovanja", kažu u EPS-u.
'Sve po zakonu'
Štoviše, tvrdi EPS, Zakon o javnim poduzećima i Uredba o načinu i kontroli obračuna i isplate zarada u javnim poduzećima, ministarstava gospodarstva, financija i rada, te zapošljavanja, kontroliraju EPS i prate isplate. U EPS ističu da nema razloga za strah da će se njihov dug preliti na proračun, jer pozitivno posluju i u stanju su samostalno servisirati svoje obveze. U 2015. godini procijenjena dobit EPS-a iznosila je 2,5 milijarde dinara.
Zašto zastoj?
Bez kolektivnih ugovora
"Ove godine planirano je da Elektroprivreda Srbija smanji broj zaposlenih za samo tisuću radnika, a to su oni koji idu u mirovinu. Međutim, ni taj plan se ne provodi, jer nisu još potpisani kolektivni ugovori. Problem je, također, u otpremninama. Radnici EPS tražili su 1200 eura po godini staža, pa 900 eura.., iako Zakon o radu kaže da su otpremnine 100 eura po godini staža, odnosno 200 eura za kompanije u restrukturiranju. Zašto bi zaposleni u EPS-u bili privilegirani u odnosu na radnike, na primjer, kompanije 14. oktobar koji jednako proizvode gubitke kao i EPS", pitao je Pavle Petrović, predsjednik Fiskalnog savjeta.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu