Energetska učinkovitost podrazumijeva zaštitu okoliša, ali i veliku priliku za zaradu, zaključak je panela "Optimizacija i uštede kroz energetsku održivost" koji se u sklopu Poslovnog uzleta Pule održao u petak u tom gradu. Valter Poropat, direktor Istarske regionalne energetske agencije (IRENA), ističe da je važna edukacija i transfer znanja kako bi se proces implementacije energetske učinkovitosti bila što efikasnija. Na tome je angažirana i IRENA koja trenutno, uz suradnju sa samom Istarskom županijom, pokrenula projekt sufinanciranja energetskog certificiranja za istarske poduzetnike.

Sven Müller, direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) pojašnjava da je ulaganje u energetsku učinkovitost slično ulaganju u znanost – trenutne investicije daju višestruke benefite kroz dugo razdoblje. "Prilike za uštede su velike. Zgrade troše 40 posto ukupne energije i njihovom modernizacijom, uz izdašne poticaje Fonda, može se uštedjeti veliki novac. Slična situacija je i industriji. Za primjer, u procesnoj industriji elektromotori troše 70 posto ukupne energije. Primjenom suvremenih tehnologija ee postižu velike uštede. Fond ulazi u projekte za koje se može dokazati ušteda od minimalno 30 posto, a moguće su uštede i od 50 posto te je jasno o koliko velikom novcu se tu radi", kaže Müller.

Jedna od tvrtki koja je svoj poslovni model bazirala na energetskoj učinkovitosti je i Rudan iz Žminja čiji izvršni direktor Damir Grgorović koji pojašnjava da su oni hrvatski lider u ESCO projektima. Radi se o modelu prema kojem se modernizacija nekog objekta financira iz budućih ušteda. Sam Rudan je svoj biznis izgradio na uštedi vode u gotovo svim velikim hrvatskim tvrtkama, a lani su krenuli i u cjelokupnu energetsku obnovu zgrada. Tako je lani započet i završen projekt Kliničke Bolnice Križine u Splitu, gdje su planirane uštede ukupne energije veće od 50 posto, a u tijeku je gotov identičan projekt na Općoj bolnici Karlovac. "Naš poslovni model je takav da sam Rudan ulaže novac u projekt, a što je garancija naručitelju da će posao biti kvalitetno napravljen i da će uštede energije biti onakve kako su procijenjene. Nakon toga se naplaćujemo od razlike smanjene cijene za energente", kaže Gregorović čija tvrtka zapošljava 46 ljudi, uglavnom inženjera.

Dodaje da je ovo tržište zaživjelo u zadnjih nekoliko godine, prije svega zahvaljujući Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i njegovim potporama. Sama tvrtka nema ozbiljniju konkurenciju na domaćem tržištu iako je naša zemlja, kao članica Europske unije, otvorena i za sve ostale igrače. Iako je Rudan svoje prve projekte financirao uglavnom iz vlastitog kapitala, za velike projekte im je ipak potrebno i praćenje banaka. Dodaje da su banke spremne financirati "zelene projekte", a da bi eventualno problem mogao biti za neke tvrtke iz ovog sektora da ne mogu osigurati dovoljne garancije za kredit. Pulski Tehnomont je jedan od pionira energetske učinkovitosti u Hrvatskoj jer je još 1970-ih krenuo s projektiranjem i proizvodnjom sunčanih kolektora za toplu vodu. "Iako smo se u prošlosti više bavili kolektorima i drugim stvarima, danas je Tehnomont poznat uglavnom kao brodogradilište. Naši foto-toplinski kolektori su među najkvalitetnijima na tržištu i u Istri, i širom Hrvatske, imate primjera da još rade oni koji su ugrađeni i prije 30 godina.

Procjenjujem da je u našoj zemlji trenutno 200.000 četvornih metara ugrađenih foto-toplinskih kolektora, a što je još puno manje od europskog prosjeka. Plan je da u Hrvatskoj imamo 0,2 kvadrata kolektora po stanovniku", kazao je Tomislav Orlić iz Tehnomonta. Pojašnjava da su sadašnji kolektori za 50 posto učinkovitiji od onih od prije 30 godina, no da je činjenica da i ovi od prije tri desetljeća još danas uspješno rade. Dodaje da ova tvrtka do sada nije imala planova s fotonaponskim ćelijama, koje proizvode struju, jer se radi o sasvim drugoj tehnologiji. Sven Müller dodaje da su kolektori zadnjih godinu ili dvije doživjeli, zahvaljujući i poticajima FZOEU-a, pravu renesansu u Hrvatskoj. "Samo lani je stavljeno više od 1100 kolektora na obiteljske kuće. Istodobno je potpisano 9300 ugovora za energetsku obnovu obiteljskih kuća gdje je gotovo u pravilu uključena i ugradnja kolektora.

Naravno, ima i ugradnje fotonaponskih kolektora, ali prevladavaju ipak oni za grijanje vode", pojašnjava Müller. Iako se radi o specifičnom projektu dovođenja električne energije stanovnicima Hrvatske u ruralnim područjima, primjer iz Karlovačke županije je zanimljiv i sa stajališta energetske učinkovitosti. "Imali smo situaciju da do nekih kućanstava nije bilo nikakve realne mogućnosti da HEP dovede elektroenergetski kabel. Stoga smo s 100-postotnim udjelom financirali ugradnju fotonaponskih ćelija, snage 3-5 kW na ta kućanstva, uz prateći set akumulatora. Naravno, za rezervu smo svakom osigurali i benzinski agregat ako bi bilo dužeg razdoblja bez sunca.

Svako kućanstvo je dobilo i visokoenergetski hladnjak te po šest štednih LED žarulja. Tako su ta kućanstva postala energetski gotovo samodostatna", navodi Müller. Direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost najavljuje da će za projekte energetske učinkovitosti biti novca i u narednom razdoblju. Osim 1,2-1,3 milijarde kuna koliko FZOEU podijeli godišnje građanima, tvrtkama i institucijama iz vlastitih prihoda, u narednom razdoblju se očekuje veliki novac i iz EU fondova. Kako bi olakšali pristup novcu iz europskih fondova, Fond je na sebe preuzeo ulogu posrednika između Bruxellesa i hrvatskih korisnika.

Müller pojašnjava da će na taj način biti izbjegnuta velika birokracija koju podrazumijeva javljanje na europske fondove te će novac brže i lakše naći put do korisnika. FZOEU je jedino ograničen u pružanju značajne potpore hrvatskim tvrtkama jer zbog EU ograničenja o nedopuštenim potporama smije jednoj tvrtki dati poticaj od maksimalno 200.000 eura kroz tri godine, a što je za velike tvrtke i njihove veće projekte zanemarivo.