Promatra li se valutna struktura kredita po županijama, ispada da je zastupljenost švicarskog franka (bila) veća u onim bogatijima. Udjelom kredita vezanih uz franak prednjače, naime, Istarska i Dubrovačko-neretvanska županija, koje su prema veličini BDP-a po stanovniku treća, odnosno četvrta najrazvijenija županija.
U Dubrovačko-neretvanskoj je udjel CHF kredita 22,6%, dok je u Istarskoj županiji uz tu valutu bila vezana petina kredita. Usporedbe radi, u Splitsko-dalmatinskoj županiji, s BDP-om po stanovniku gotovo četvrtinu slabijim od prosjeka Hrvatske, ili u Koprivničko-križevačkoj, koja za prosjekom RH zaostaje 15-ak posto, uz CHF je bilo vezano oko deset posto kredita. Te su brojke dio nalaza istraživanja kreditne politike banaka po županijama koje su u sklopu znanstvenoga rada proveli Jakša Krišto i Branka Tuškan.
Rad dvoje HNB-ovih autora jedan je od više njih predstavljenih u četvrtak u središnjoj banci. Među ostalim, njihovo je istraživanje u pogledu valutne strukture kredita pokazalo da nerazvijene županije imaju nešto viši udjel kunskih kredita, što se dobrim dijelom objašnjava većim udjelom prekoračenja po tekućim računima građana. Grad Zagreb je specifičan zbog naglašenog participiranja u financiranju države i poduzeća, pa tako npr. prednjači udjelom eurskih kredita (69,3 posto), a oni uz CHF čine tek 7,2 posto. Istraživanje sugerira i da banke ipak ne zaobilaze nerazvijene županije – u njih, naime, usmjeravaju više sredstva nego što prikupe depozitne osnovice.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu