Iako Poljska slovi kao jedno od najperspektivnijih europskih tržišta po pitanju obnovljivih izvora energije (OIE), zbog najavljenih zakonskih prepreka te inzistiranja na industriji ugljena ova država za sada ne iskorištava svoj puni potencijal. Naime, vladajuća stranka u Poljskoj – konzervativna Pravo i pravda – predlaže uvođenje zahtjevnog zakonskog okvira kojim će se uvjetovati gradnja vjetrotrubina na udaljenosti od najmanje 1,5 kilometra od naselja i prirodnih rezervata kao i uvođenje redovite revizije za postojeće vjetroelektrane svake dvije godine.

Tko ne ispoštuje zakon, prijeti mu i zatvorska kazna. K tome, izračuni govore da će godišnji troškovi za postojeće vjetroelektrane novim zakonom porasti za gotovo 40 milijuna dolara i to bez uračunatih troškova gradnje vjetroturbina u skladu s novim propisima. Iako vladajući zahtjeve pravdaju smanjenjem kumulativnog učinka vjetroeletrana po okoliš, prijetnja zatvorskim kaznama u slučaju neispunjenja novih obaveza i mogućnost retroaktivnog kažnjavanja ipak djeluju pomalo dramatično.  

Potencijalna europska sila
Takav stav dolazi i iz redova institucija nadležnih za obnovljive izvore energije, poput Europske udruge za energiju vjetra (EWEA) čiji je glasnogovornik Oliver Joy prijetnje zatvorom nazvao pogrešnima i zabrinjavajućima. "Poljska ima odlične resurse i može postati europskom silom u području energije vjetra", smatra Joy. Takvo mišljenje dijeli i David Hostert, analitičar Bloombergove publikacije New Energy Finance, koji sugerira da bi vlada umjesto nametanja restrikcija trebala poticati prednosti korištenja energije iz obnovljivih izvora.

"Postoje tehnologije koje smanjuju popratne efekte vjetroelektrana poput zagađenja bukom", poručio je Hostert. U pozadini poljske inicijative inzistiranja na visokim ekološkim standardima iza koje stoji stranka Pravo i pravda zapravo je pokušaj oživljavanja posrnule poljske industrije ugljena. Tome u prilog ide i činjenica da je Poljska, iako jedna od potpisnica pariškog sporazuma o klimatskim promjenama iz prosinca, na pariškom summitu tražila poseban status za ugljen i fosilna goriva jer nacionalna ekonomija uvelike ovisi o industriji ugljena.

U Parizu se nastojao postići konsenzus oko povećanja energetske učinkovitosti i smanjenja po okoliš negativanog utjecaja izgaranja fosilnih goriva, ali je Poljska na ustrajala na iskorištavanju ugljena pravdajući to očuvanjem radnih mjesta. Ova je država u samom vrhu europskih proizvođača ugljena, ali i druga po instaliranim kapacitetima u vjetroelektranama. To je rezultat povlačenja novca iz europskih fondova kojima se potiče korištenje obnovljive energije do 2020. godine.

Desetina njemačke snage
Dodatnih 1,26 GW kapaciteta vjetroelektrana izgrađeno je prošle go upravo zbog promjena u državnim poticajima, pa Poljska trenutno ukupno posjeduje kapacitet od 5,1 GW energije iz vjetroelektrana što je 11 posto kapaciteta susjedne Njemačke koja nosi titulu zemlje s najvećom instaliranom snagom u vjetroelektranama od 45 GW. Obično se, kako je i Poljska argumentirala, pri inzistriranju na implementaciji obnovljivih izvora energije navodi trošak postavljanja potrebne infrastrukture.  

Pri tome se zaboravlja dugoročna isplativost i generiranje značajnih ušteda koje se posebno efektnima mogu pokazati u ekonomijama zemalja koje se sporije oporavljaju od gospodarske krize – baš poput Poljske. S uma ne treba smetnuti ni da ulaganje u OIE omogućava vrlo visok pozitivan učinak po okoliš te potencira i otvaranje novih, zelenih, radnih mjesta.