Događa se i znalcima: IJF o Smjernicama s pogrešnim brojkama

Autor: Jadranka Dozan , 01. ožujak 2016. u 18:20
Katarina Ott/PIXSELL

Kao lanjsko ostvarenje zabunom su uzete planske veličnine, pa ocjene da je Vlada u planiranju proračunskih prihoda “optimističnija od prethodne” ne stoje; planirani je porast zapravo konzervativan.

U Institutu za javne financije s razlogom su već godinama prilično kritični prema načinu na koji se u Hrvatskoj odvijaju proračunski procesi. Od nepoštivanja zakonom utvrđenog kalendara donošenja smjernica i priprema proračunskih dokumenata do (ne)realnosti fiskalnih i makroekonomskih projekcija. Ni najnovije trogodišnje Smjernice ekonomske i fiskalne politike koje je nova Vlada usvojila prije tjedan dana, a kojima se u Aktualnom osvrtu IJF-a pozabavila ravnateljica Katarina Ott, nisu prošle bez primjedaba.

Među ostalim, ističe se kako u smjernicama “nisu jasno iskazani ciljevi ekonomske politike, nije navedeno kako će se Vlada ponašati i odgovoriti na izazove u slučaju promjena u makroekonomskom i fiskalnom okviru…”. Međutim, u dijelu u kojemu se problematiziraju konkretni planovi prihoda, rashoda i proračunskog deficita, kritike se referiraju na pogrešne brojke, pa su pogrešni i s njima povezani zaključci, poput onoga da se “baš i ne može reći da su prihodi za 2016. planirani posebice oprezno”. Eto, događa se i znalcima, odnosno ozbiljnim institucijama. U Smjernicama iznesene okvirne planske veličine za 2016. uspoređuju se s onima iz originalnog plana proračuna za prošlu godinu (iz prosinca 2014.) te s preliminarnim podacima o ostvarenju 2015..

Međutim, pritom su umjesto podataka Ministarstva financija o ostvarenju korištene brojke iz rebalansiranog plana proračuna na koje se kao “plan 2015.” referiraju okvirne brojke iz plana za ovu godinu. Iako je bivša Vlada rebalans provela jesenas, tj. samo nekoliko mjeseci prije kraja godine, izvršenje proračuna ponovno je potvrdilo loše planiranje: rashodi su izvršeni oko 3,4 mlrd. manje od plana, prihodi od poreza ostvareni su 2,2 milijarde iznad predviđenih rebalansom, razlika ostvarenog u odnosu na plan na stavci pomoći (ponajprije iz EU) također se mjeri milijardama. Konačno, i deficit državnog proračuna koji se još pri rebalansu planirao na 12,5 milijardi, na kraju je, prema preliminarnim podacima iz Katančićeve, ispao 9,2 milijarde kuna. 

Uz takve otklone lanjskog ostvarenja u odnosu na (rebalansirani) plan koji je u Osvrtu zabunom uzet kao ostvarenje, i ocjene ravnateljice Instituta o tome da je ova Vlada u planiranju proračunskih prihoda “optimističnija od prethodne” ne stoje. U odnosu na lanjsko ostvarenje planirani je porast prihoda zapravo prilično konzervativan. U svakom slučaju, u odnosu na lanjsko ostvarenje planirano je povećanje prihoda od poreza daleko manje od 5 posto (što bi značilo oko 3,1 milijarde više), kako stoji u Osvrtu.

Okvirni plan prihoda predviđa, naime, samo 900 milijuna kuna povećanja poreznih prihoda. Slične vrijedi i za usporedbe povećanja/smanjenja nekih drugih proračunsmkih stavki. Ipak, zabuna s ostvarenim nasuprot planiranim veličinama u 2015. ne mijenja bitno ocjenu iz Osvrta da će “ovogodišnji deficit vjerojatno najviše ovisiti o rashodnoj strani proračuna”. Za početak, treba vidjeti hoće li “pravi” prijedlog proračuna ostati u okvirima iznesenim u Smjernicama. 

Aktualni osvrt IJF-a u cijelosti je dostupan na ovdje.

Komentirajte prvi

New Report

Close