Sigurnost opskrbe energijom jedan je tri stupa ključna nositelja energetike koja je zbog liberalizacije tržišta i klimatskih promjena ugrožena i to pitanje treba dotaknuti, istaknuo je Krešimir Štih iz Sektora za energetiku i zaštitu okoliša HGK u uvodnoj prezentaciji 'Sigurnost opskrbe između klimatskih promjena i tržišta energentima'.

"U nacionalnim okvirima okvirima sigrunost oprkrbe ne mora biti nužno usklađena s europskom, što se pokazalo tijekom krize 2009. sa zemljama koje su se našle na repu energetskog sektora", podsjeća Štih, dodajući da zbog toga treba raditi na podizanju sigurnosti opskrbe, kao i skladišnim kapacitetima što otvara prilike za investicije.

Na umu treba imati da je energetska neovisnost privilegija bogatih zemalja i podržana je vlastitim izvorima energije, a ovisi o nabavi uvoznih enegenata. Može li Hrvatska biti neovisna? Nažalost ne, jer nema dovoljno vlastitih izvora da nadomjesti sve uvozne potrebe pa, primjerice, TE na ugljen nije pretpostavka neovisnosti jer pretpostavlja uvoz ugljena. S druge strane, Euopa je prepoznala važnost LNG-a kao ne samo hrvatski već i europski interes. Sigurnost opskrbe ovisit će i o daljnjem razvoju obnovljivih izvora energije koji su prema posljednjim podacima Eurostata dosegnuli 27,9 posto udjela u ukupno proizvedenoj energiji u veljači.

"Energetika je pokretač svega, želimo gospodarski razvoj a za to nam treba energija, što znači rast potrošnje pa uvijek ima smisla razmatrati nove projekte poput plinovoda", kaže Štih. Za to će trebati izraditi strateške dokumente, doraditi energetsku strategiju iz 2009. te niskougljičnu strategija koja je u izradi. Na kraju, na umu treba imati da sigurnost opskrbe sigurnost treba i platiti. "Krajnji je čas sagledati buduće potrebe i prema tome pokušati organizirati domaće gospodarstvo. Dođe li LNG, a mi smo i dalje neorganizirani, sigurno je damo to da će posao dobiti strane tvrtke", zaključio je Štih.