JANAF je u 2015. ostvario najbolje poslovne rezultate od svog osnutka. Prema financijskom izvješću objavljenom početkom veljače, ostvaren je prihod od 726,7 milijuna kuna, što je porast od 48% u odnosu na 2014., dok je neto dobit porasla 103%, na 203,4 milijardu kuna.

Od ukupno ostvarenih poslovnih prihoda, 63,4% ostvareno je od poslovanja s inozemnim kupcima, a na nastavak rasta poslovnih aktivnosti JANAF-a ukazuju sklopljeni novi ugovori o transportu nafte i naftnih derivata s inozemnim partnerima ukupne vrijednosti veće od pola milijarde kuna. O rekordnim rezultatima tvrtke i mogućnostima da se oni nastave i u ovoj godini, razgovarali smo s Draganom Kovačevićem, predsjednikom Uprave JANAF-a.

Prema financijskom izvješću za 2015., JANAF je prošle godine ostvario najbolje poslovne rezultate od svog osnutka. Kako to objašnjavate i gdje je ostvaren najveći rast?
Sigurno je da je JANAF za 2015. godinu ostvario najbolji poslovni rezultatu svojoj povijesti, dakle u 40 godina svog poslovanja. Temelj toga je prije svega dobra priprema za nadolazeće tržišne uvjete; izgradili smo skladišne kapacitete, ušli smo u pregovore s najjačim distributerima nafte i naftnih derivata za skladišne kapacitete, a povećali smo i transportne kapacitete. Tako je taj naš rekordni rezultat plod vrlo promišljene aktivnosti i svih poslovnih aktivnosti koje smo poduzeli da bi taj rezultat postigli.

JANAF je krajem prošle i početkom ove godine sklopio nove ugovore o transportu nafte te skladištenju nafte i naftnih derivata za 2016. godinu ukupne vrijednost veće od pola milijarde kuna. Znači li to da možemo očekivati rast poslovne aktivnosti?
Ne samo da ga možemo očekivati, nego je on gotovo stopostotno siguran. U najmanju ruku ćemo se zadržati na razini 2015. što je znakovito dobar rezultat jer smo potpisali ugovore što od skladišnih kapaciteta do transportnih i to s najvećim rafinerijama u okruženju. Mi jednostavno ostvarujemo prihode koji su strukturirani tako da 80 posto prihoda dolazi od izvoza. 

Ukupna ulaganja u investicije u petogodišnjem razdoblju iznosila su 1,04 milijarde kuna. Koji su kapitalni projekti završeni i što će biti u fokusu u nadolazećim godinama?
Svi kapitalni projekti su završeni te su u funkciji i naravno da su ti projekti i doprinijeli ovako dobrom poslovnom rezultatu. Treba napomenuti da smo mi jedno od rijetkih dioničkih društava koji su u pretežito državnom vlasništvu, a koje je radilo investicije tako da bi na jednu uloženu kunu imali zaradu koja je viša od neke prosječne zarade od kamata ili nekih drugih aktivnosti. Mi smo iz core biznisa napravili zaradu. Treba naglasiti da smo  sve investicije koje smo imali, napravili iz vlastite akumulacije. JANAF je u ovom trenutku društvo koje ima nula kredita – mi doslovno nemamo niti jedne kune kredita. 

Zadovoljava li današnji kapacitet transportnog sustava JANAF-a sve sagledive potrebe opskrbe sadašnjih i potencijalnih korisnika na sjevernom i istočnom pravcu?
U ovom trenutku zadovoljavaju, a što se tiče skladišnih kapaciteta tu smo u početnoj fazi izgradnje dva nova spremnika za proširenje skladišnih kapaciteta na Omišlju jer se pokazalo da će tržište u narednom vremenu takve skladišne kapacitete trebati. Mi od luke Omišalj mislimo napraviti vrlo značajno trgovačko središte, odnosno centar za trgovanje nafte i naftnih derivata prema svim standardima, od onih ekoloških do ekonomskih kako bismo napravili jedan novi iskorak u stvaranju novih prihoda za društvo. 

Koliko je danas JANAF važni čimbenik osiguranja energetske stabilnosti jugoistočne Europe i šire?
JANAF je vrlo značajan čimbenik zato što opskrbljujemo gotovo osam rafinerija iz okruženja. JANAF naime ima ugovore s rafinerijama u Mađarskoj, Slovačkoj, Srbiji, BiH i ostalim okolnim zemljama. Dakle, JANAF je vrlo značajan i on je jedna stabilnost energetske sigurnosti u budućnosti, kako u Hrvatskoj, tako i u regiji. 

Postoji li mogućnost poboljšana interkonekcije na multilateralnoj razini i da li europski naftovodi dovoljno skrbe o diverzificiranosti izvora opskrbe?
Mislim da je to dovedeno do vrlo visoke razine kompatibilnosti što bi trebalo reći da smo mi integrirani u sve europske tijekove transporta nafte te smo time jednostavno postali dio europske mreže transporta nafte. Važno je napomenuti i da smo jedni od rijetkih iz energetskog sektora čiji je projekt dobio sredstva od Europske Unije za određena poboljšanja transportnih kapaciteta.