Dugove u zdravstvenom sektoru, koji su početkom prošle godine procijenjeni na oko 2,8 milijardi kuna, bivša se Vlada u Nacionalnom programu reformi obvezala smanjiti tijekom 2015. za 25 posto ili oko 700 milijuna. Međutim, kako se ističe u najnovijem izvješću Europske komisije za Hrvatsku, "zaliha dugova u rujnu 2015. i dalje je općenito bila nepromijenjena". S jedne strane, kažu, dugovi Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) koji je od lani izdvojen iz Državne riznice su smanjeni, ali je istodobno nastavljeno gomilanje dugova bolnica.

Hrvatska strana objasnila je to uglavnom prihodovnom stranom u zdravstvenom sustavu, a Komisiji je rekla i kako je uvjerena da je cilj za kraj 2015. ispunjen. U EK-u s tim u vezi nisu iznijeli konačnu ocjenu, ali podcrtavaju da gomilanje dugova općenito ukazuje na neravnotežu između rashoda i dostupnih sredstava te slabosti u proračunskom planiranju i/li kontroli rashoda. Ukratko, sustav zdravstva i dalje je jedan od važnih izvora fiskalnih rizika i s razlogom je jedno od prioritetnijih područja reformi u kojem je, kao i u većini ostalih preporuka EK, ostvaren tek veoma ograničen napredak. Doduše, slične je ocjene po glavnim područjima preporuka Komisija iznijela i prije godinu dana, a u izbornoj godini prebacivanje u veću brzinu u startu se baš nije činilo jako izglednim. Hoće li u sklopu praćenja makroekonomskih neravnoteža Hrvatska sada zbog presporih pomaka unatrag nekoliko godina biti i prva članica EU u kojoj će se aktivirati i korektivni mehanizam, odlučit će se za nekoliko tjedana.

Moguće je da će na to utjecati i (ne)uvjerljivost refomskih planova nove Vlade. Makroekonomski pokazatelji, doduše, danas izgledaju malo bolje nego prije godinu dana, ali rast je i dalje prilično krhak. To je dijelom posljedica produljene recesije i fiskalne politike koja je proteklih godina izostanak strukturnih poboljšanja rješavala uglavnom žrtvovanjem rashoda za investicije (uz nešto ušteda na plaćama i subvencijama). To je, međutim, uz ispodprosječne pomake produktivnosti gospodarstva, smanjilo i srednjoročni potencijal rasta naše ekonomije. Prema ocjenama Komisije, on danas iznosi manje od jedan posto. Oporavak domaće potražnje trenutačno pridonosi rastu BDP-a iznad razine potencijalnog rasta proizvodnje, a tako će biti i iduće dvije godine", objašnjavaju u Komisiji.

Nizak potencijalni rast djelomično odražava pad ulaganja proteklih godina. Tijekom krize, naime, ukupna su ulaganja u nas pala 35 posto. "Iako su se time djelomično ispravila neodrživa kretanja u razdoblju prije krize, snažno smanjenje javnih ulaganja bilo je velik udarac gospodarstvu čiji se rast uvelike temeljio na ulaganjima", ističu u EK. Uoči lanjskog blagog oporavka, javna su ulaganja u Hrvatskoj 2014. dosegnula samo 3,7 posto BDP-a (prije krize iznad 6%), što je jedan od najnižih udjela javnih investicija u krugu usporedivih zemalja. Istodobno, privatna ulaganja tijekom krize su pala za 33 posto, na također 3,7 posto BDP-a. Uz visoku zaduženost iz predkrizne faze, tome je pridonijela slaba profitabilnost korporativnog sektora te troškovi zaduživanja. To će u kratkom roku i dalje biti uteg oporavku njihovih ulaganja, napominju analitičari EK.

Zaduženost korporativnog sektora i dalje je visokih 80 posto BDP-a, dok javni i privatni dug u Hrvatskoj zajedno premašuju 200 posto BDP-a. Kad je posrijedi upravljanje javnim dugom i preporuke EK s tim u vezi, međutim, Hrvatska u posljednjih godinu dana nije ostvarila čak ni "ograničen napredak" iako visina i putanja duga zahtijevaju aktivne politike upravljanja. Srednjoročna i dugoročna strategija upravljanja dugom, koja bi se trebala raditi svake godine, u Hrvatskoj je zadnji put objavljena još za razdoblje 2011.-2013. godine, podsjećaju u Komisiji. Hrvatske su vlasti upozorili i da još nisu osigurale političku i funkcionalnu neovisnost Povjerenstva za fiskalnu politiku.

S tim su ciljem bile predviđene nove promjene Zakona o fiskalnoj odgovornosti (nakon onih krajem 2013.), ali njihovo je donošenje stavljeno na čekanje. Unatoč preporukama, i nalazi revizije rashoda kojom je bila obuhvaćena približno polovica rashoda opće države (s mjerama za 10-postotno smanjenje) do danas nisu ni objavljeni, niti su dostavljeni Saboru. A u vezi s provedbom paketa predloženih mjera Vlada nije odredila ni opseg ni rokove provedbe, što je u konačnici razvodnilo i moguće efekte te inicijative. U odnosu na preporuke nedovoljno se učinilo i u području mirovinskog sustava. Ograničen napredak u prvom redu se odnosi na naznake prvih pozitivnih rezultata usklađivanja procjene invalidnosti.

No, i tu u Komisiji ističu kako je udio invalidskih imovina djelomično smanjen zbog konverzije oko 87.000 invalidskih mirovina u starosne, bez utjecaja na ukupne rashode za mirovine. U isto vrijeme, Vlada je obustavila donošenje zakona kojim se trebalo racionalizirati popis teških i opasnih zanimanja (s beneficiranim stažem), a odustalo se, primjerice, i od donošenja propisa kojima se vojne osobe i policijske službenike trebalo potaknuti da ostanu raditi i nakon što ostvare mirovinska prava. Nova Vlada s novim je izvješćem Komisije barem dobila ažuriran popis izazova.