Umjesto očekivanog najnovijeg izvješća Europske komisije za Hrvatsku s detaljnim ocjenama stanja i izgleda gospodarstva, glavnih rizika te dinamike prilagodbe i ispravljanja neravnoteža, u srijedu se kratkim očitovanjem oglasilo tek izaslanstvo Međunarodnog monetarnog fonda.
Već neko vrijeme MMF-ovci u svojim ocjenama općenito pokazuju više razumijevanja za ograničavajuće političke okolnosti u kojima djeluju vlade zemalja s izraženim neravnotežama i slabostima javnih financija, pa je tako i ovotjedni posjet, koji je inače tek prethodnica travanjskim redovnim konzultacijama, zaključen u znaku dobrohotnosti i podstreka Vladi Tihomira Oreškovića. "Ohrabruje poboljšanje makroekonomskih pokazatelja započeto krajem 2014. i opsežan program politika nove Vlade. Brza provedba strukturnih reformi bit će ključna za održavanje trajnog rasta i zaposlenosti te za smanjivanje ranjivosti i zaštitu od negativnih rizika", izjavio je novi šef Misije Fonda za Hrvatsku Khaled Sakr nakon što je proteklih dana održao niz sastanaka s ministrima, guvernerom te predstavnicima privatnog sektora i civilnog društva.
Poput većine domaćih i stranih ekonomskih i financijskih institucija, i u Fondu upozoravaju kako obuzdavanje rastućeg javnog duga zahtijeva daljnju fiskalnu konsolidaciju, no čini se da zagovaraju upravo oprezno balansirajući pristup koji proklamiraju premijer Orešković i ministar financija Marić. Ukratko, smatraju kako fiskalnu prilagodbu "treba planirati tako da bude poticajna za rast u mjeri u kojoj je to moguće". Poznato zvuči i preporuka da bi s tim u vezi bilo važno ubrzati provedbu planova s ciljem povećanja apsorbiranja sredstava iz strukturnih i Kohezijskog fonda EU. Od konkretnijih preporuka u MMF-u su apostrofirali smanjenje broja državnih i javnih agencija te razina javne vlasti.
Usto, apeliraju i na poboljšanje ciljanja socijalnih davanja te povećanje efikasnosti javnog sektora i javne uprave. U tako benigno sročenim preporukama, doduše, sažet je cijeli niz reformskih zahvata koji su se bivšim vladama pokazali prevelikim zalogajem. Pa se umjesto strukturnih politika i mjera kojima se trajno rješavaju neefikasnosti u potrošnji javnog novca, prečesto posezalo za mehaničkim rezovima ili, primjerice, žrtvovanju investicija. Jedna od posljedica takva pristupa je i visok strukturni deficit Hrvatske, a strukturne probleme ne može riješiti (samo) ekonomski ciklus. Kako ističe Sanja Madžarević Šujster, u nas strukturni deficit premašuje 4 posto BDP-a. Nije da unatrag dvije-tri godine nisu poduzeti određeni napori i pomaci strukturne naravi, ali i dubina i brzina tih zahvata je bila daleko od dovoljne, kaže Šujster.
Svjetska banka je u više navrata radila analizu strukturnih rashoda, ali i druge su analize pokazale da stršimo udjelom rashoda za zaposlene, te materijalnim i izdacima za subvencije. Čak i u onim rashodima koji ukupno (mjereni udjelom u BDP-u) u Hrvatskoj ne strše u odnosu na usporedive zemlje, postoje neefikasnosti – što je, primjerice, slučaj sa socijalnim rashodima. Kad je posrijedi neefikasnost, tu se svakako ističu upravo već spomenute agencije, zavodi i druge državne ustanove, podcrtao je ministar Marić nagovještavajući to kao dio planova i ističući kako se fiskalna i strukturne politike itekako isprepliću. U MMF-u vezano uz javne financije procjenjuju da se manjak proračuna opće države (prema standardu ESA 2010) lani smanjio s 5,6 na oko 4 posto BDP-a.
Osim zbog cikličkog povećanja proračunskih prihoda, to je, kažu, rezultat i nekih konsolidacijskih mjera, poput povećanja trošarina na gorivo i duhan ili pak poboljšane kontrole proračunske potrošnje. Realni BDP u 2015. je, prema procjenama Fonda, rastao po stopi od gotovo dva posto, uz i dalje blago negativnu inflaciju, u prvom redu zbog pada cijena energije. Rast BDP-a je, kažu, ponajprije potaknut rastom izvoza i djelomičnim oporavkom privatne potrošnje i javnih ulaganja. U Fondu konstatiraju i da se višak na tekućem računu platne bilance lani povećao s oko jedan na gotovo pet posto BDP-a, ali uz napomenu da približno polovicu povećanja treba pripisati jednokratnim učincima konverzije kredita u švicarskim francima.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Ne rezati, UKINUTI, ali SVE, od prve do zadnje!!!
“Međunarodni monetarni fond poručuje kako fiskalnu prilagodbu “treba planirati tako da bude poticajna za rast u mjeri u kojoj je to moguće”.
U tako benigno sročenim preporukama, doduše, sažet je cijeli niz reformskih zahvata koji su se bivšim vladama pokazali prevelikim zalogajem. “
Smanjite poreze Realnom sektoru a “antifašistima” i “neprofitnima” smanjite uhljebarinu maksimalno jer nam nisu potrebni , dapaće , štetni su , zlo su !
Uključite se u raspravu