Promjenu vlasti u Španjolskoj pozorno prate tamošnji bogataši jer bi ih mogla dobrano udariti po džepu. Koalicija između Socijalističke stranke (PSOE) i stranke Podemos (Možemo) sljedeći će tjedan proći prvi test u vidu parlamentarnog glasovanja čime bi bila formirana nova vlada.

No, jedan od glavnih zahtjeva Podemosa za za sudjelovanje u koaliciji jest ukidanje poreznih olakšica za svojevrsne investicijske fondove pod nazivom Sicav (Sociedad de Inversión de Capital Variable – Investicijska kompanija sa varijabilnim kapitalom) u kojima leži 34 milijarde eura imovine bogatih Španjolaca. Među onima koji su tamo "skrili" imovinu je i kćerka vlasnika Inditexa, Sandra Ortega, zatim obitelj industrijalaca Del Pino te otac Barcelonina braniča Gerarda Piquea. 

Izvor novca za žrtve recesije
Sicav je po pravnom statusu kompanija koja ulaže novac svojih dioničara isključivo u financijsku imovinu, a zauzvrat ima vrlo velike porezne olakšice. Konkretno, dok je u Španjolskoj korporativni porez 25 posto, Sicav plaća tek jedan posto. Međutim, poslovanje mu je ograničeno nekim uvjetima. Tako postoje ograničenja na ulaganja, vlasnička struktura ne smije biti manja od stotinu dioničara, a da bi se ušlo u to odabrano društvo, morate uložiti najmanje 2,4 milijuna eura. Inače, Sicav nije španjolska posebnost jer istoimeni fondovi postoje i u Italiji, Njemačkoj, Nizozemskoj i Češkoj. Međutim, Podemos ima drugačije planove sa Sicavom.

Njihov lider Pablo Iglesias želi da se ukidanjem poreznih olakšica Sicavu financira program socijalnih transfera kojim bi se pomoglo građanima koji su podnijeli najveću žrtvu petogodišnje recesije. Izmjenu poreznih pravila Iglesias je najavljivao još krajem prošle godine tijekom predizborne kampanje. Dok Podemos želi reformirati poreznu regulativu, socijalisti ciljaju na uvođenje dodatnih ograničenja u poslovanju Sicava.

U svakom slučaju, dolaskom na vlast nove lijeve koalicije Sicav neće više biti isti, slažu se tamošnji analitičari. "Ako Podemos i socijalisti postignu sporazum, vjerojatno će biti promjena u uvjetima poslovanja Sicava", kaže za Bloomberg politički analitičar Antonio Barroso. Sicav fondovima upravljaju velike banke poput Santandera, UBS-a, Credit Suissea ili BNP Paribasa. Kako i priliči, najvećim Sicav fondom upravlja najveća španjolska banka Santander koja je prikupila gotovo pet milijardi eura.

Strah i nervoza
Dioničari ulaganjem u takve fondove imaju mogućnost značajno umanjiti svoje porezne obveze. S druge strane, ako prodaju dionice i prime dividendu iz Sicava, dužni su platiti porez na dohodak. "Postoji strah i nervoza među dioničarima koji čekaju da vide kako će nova vlada izgledati te kakve će mjere donijeti, ako ih uopće bude donosila", ističe Jacobo Blanquer, partner u Tressis Gestionu koji upravlja s 13 takvih fondova.  Marcelino Blanco, voditelj madridske podružnice švicarske banke Mirabaud SCA koja upravlja s 275 milijuna eura u 42 fonda tvrdi da su primili mnoštvo upita klijenata o budućnosti Sicava te mogućim alternativama. Međutim, reforma Sicava nije ekskluzivni izum Pabla Iglesiasa i njegova Podemosa.

Naime, pokrajina Baskija koja u sklopu svog autonomnog statusa ima pravo i na samostalnu fiskalnu politiku još je 2009. povisila porezno opterećenje Sicava koji su poslovali na njezinu teritoriju. Rezultat takvog poteza je bio da su svi fondovi otišli iz Baskije u druge dijelove Španjolske. Vrlo slično bi se moglo dogoditi i na nacionalnoj razini ako Podemos ostvari svoje zamisli, ocjenjuje Xavier Puig, profesor financija na sveučilištu Pompeu Fabra u Barceloni. Puig smatra da bi u tom slučaju većina Sicava "pobjegla" u Luksemburg, glavno europsko središte za financijske kompanije i fondove.

Španjolska u neslavnom vrhu

Nezaposlenost snažno povećala nejednakost
Reforme Podemosa mogu se objasniti činjenicom da se jaz između bogataša i siromašnih tijekom krize značajno povećao. Naime, Španjolska je pri vrhu europskih država s najvećim nejednakostima u društvu. Prema lanjskom istraživanju Organizacije za ekonomsku suradnju i razvitak (OECD), Španjolska je zauzela peto mjesto po nejednakosti među europskim članicama te organizacije, nakon Velike Britanije, Grčke, Estonije i Portugala. Ekonomska kriza i visoka nezaposlenost najviše je pogodila niži sloj, pa je najsiromašnjih 10 posto Španjolaca između 2007. i 2011. izgubilo 13 posto realnih prihoda. Najbogatijih 10 posto izgubilo je 1,4 posto prihoda.