Mirovinski fondovi žele hotele, autoceste i struju

Autor: Marina Šunjerga/VL , 16. veljača 2016. u 15:14
Foto: Grgo Jelavić / Pixsell

Razgovaralo se o privatizaciji ili dokapitalizaciji HEP-a, o suradnji na dokapitalizaciji Hrvatskih autocesta, privatizaciji hotelskih kuća…

Mirovinska štednja građana pohranjena u obveznim mirovinskim fondovima koja je krajem godina premašila 74 milijardi kuna bit će aktivirana za poticanje investicija u velike državne projekte i privatizacije. Takav se zaključak može izvući iz sastanka predstavnika društava za upravljanje mirovinskim fondovima s premijerom Tihomirom Oreškovićem i njegovim timom.

Menadžere koji upravljaju mirovinama svih građana dočekao je jaki sastav – uz Oreškovića sastanku su nazočili i Zdravko Marić, ministar financija, Oleg Butković ministar pomorstva prometa i infrastrukture te resorna ministrica Nada Šikić. Ipak ministri nisu ponudili nijedan konkretan projekt, ali otvoreni su razgovori za koje obje strane vjeruju da će uroditi jakom suradnjom. Razgovaralo se o sudjelovanju mirovinskih fondova u privatizaciji ili dokapitalizaciji Hrvatske elektroprivrede (HEP), o mogućnosti suradnje na dokapitalizaciji Hrvatskih autocesta te o privatizaciji turističkih tvrtki iz državnog resora, ali kako nam kažu izvori, Vlada nema konkretne modele za te projekte. Mirovinski fondovi zainteresirani su za sudjelovanje u monetizaciji autocesta, a bili bi raspoloženi i za ulazak u suvlasništvo ili partnerski odnos i kroz drugi oblik privatizacije cesta.

Jednako tako, kako čujemo iz njihovih redova, spremni su i financijski poduprijeti velike projekte HEP-a poput Plomina C ili gradnje novih hidroelektrana, ali i sudjelovati u dokapitalizaciji HEP-a putem izdanja novih dionica ili djelomične prodaje postojećih. Kako smo napomenuli interes postoji i prema preuzimanju turističkog portfelja, ali obzirom na činjenicu da su mirovinci ipak veliki igrači trebao bi im se ponuditi svojevrstan holding nekoliko hotelskih kuća koje država ima u svojem vlasništvu. Premijer Orešković i na ovom je sastanku ponovio da se do kraja godine, aktivacijom neiskorištene državne imovine koja je predstavljala mrtvi kapital te stvarala dodatni trošak za državu, može ostvariti do pola milijarde eura, ali njegov tim nije ponudio konkretne prijedloge čelnicima mirovinskih fondova pa je nejasno kako do kraja godine namjeravaju namaknuti ta sredstva.

 

70posto

imovine mirovinskih fondova pohranjeno je u državnom dugu

Nije tajna da se računalo na mirovinske fondove pri daljnjoj prodaji ili jačanju kapitalne pozicije u Podravki ili Petrokemiji, ali država ne bi dobila odbijenicu ni kada bi ponudila tvrtke poput Janafa tim investitorima.  Sastanak je, bez obzira na izostanak konkretnih dogovora, ocijenjen jako konstruktivnim jer je kako kaže jedan od sudionika premijer postavljao konkretna pitanja i inzistirao da se upozna s detaljima sustava kako bi mogao predložiti modele za partnerstvo. Mirovinski fondovi u posljednjih su nekoliko godina uglavnom ulagali u državni dug pa je u tom obliku pohranjeno više od 70 posto imovine što je oko 53,8 milijardi kuna, a plan je smanjiti taj udio na nešto više od 55 posto.

To bi značilo da bi se iznos od 10 do 15 milijardi kuna potencijalno mogao osloboditi za privatizaciju. Za sada nije planirano veće izdanje državnog duga pa na sastanku nije bilo riječi o novoj obveznici. Od osnutka fondovi su imali oko 49,02 milijarde kuna uplata doprinosa, a 25 milijardi kuna su svojim članovima zaradili tijekom 14 godina rada. Najnoviji su to podaci korigirani za isplate i beneficirani radni staž. Osim u obveznice naše države mirovinski fondovi imaju jaku poziciju u financiranju domaćeg korporativnog sektora pa imaju oko devet milijardi kuna imovine plasirano u dionice i korporativne obveznice međutim tu je i desetak milijardi kuna koje su mirovinski fondovi uložili u inozemstvu. Najveći dio tog iznosa, oko šest milijardi kuna, odnosi se na ulaganje u dionice inozemnih tvrtki među kojima su većinom slovenska poduzeća. 

Planiranje

Opcija su i nekretnine
Sastanak mirovinskih fondova u Vladi protekao je u izuzetno profesionalnom duhu, uz vrlo direktna pitanja premijera Tihomira Oreškovića, otkrivaju naši sugovornici, a tema o zamrzavanju uplata u drugi stup nije bila na stolu. "Nismo čuli puno o strategiji Vlade kad su u pitanju ulaganja i budućnost mirovinskih fondova, više smo mi prezentirali naše mogućnosti za investicije", kazao nam je jedan od sudionika. Osim infrastrukturnih projekata koji su u načelu još na dugom štapu i za koje su mirovinci već ranije pokazali interes, poput energetike (koja je daleko od obrisa modela) ili autocesta, fondovi su otvoreni i privatizaciju niza državnih tvrtki. Radi se o kompanijama za koje nema pravog razloga da budu u državnom vlasništvu, poput Podravke, Končara, turističkih tvrtki, a opcija su i ulaganja u nekretnine, no ovo posljednje tek treba pronaći adekvatni model. "Mi smo zainteresirani za ulaganja, imamo 74 milijarde kuna u portfelju koji je većinom uložen u obveznice, no fondovi su živi mehanizam. Uz dobro planiranje govorimo o teoretski raspoloživih 15-ak milijardi kuna za investicije, no to će prvenstveno ovisiti o tome je li omjer prinosa i rizika opravdan za naše članove", kaže. Datum idućeg sastanka nije definiran, uz dogovor da će biti kontakata. 

Komentari (6)
Pogledajte sve

samo nek prestanu rušiti cijenu dionica cijeće bi cvijetalo na zse, a da ne govorim šta b tek značilo da upumpaju milijardu, dvije u istu.

Nadam se da su mu pokazali paverpojint prezentacijuc svojih legendarnih ulaganja u: IGH,dalekovod,ingru,optimu telekom,dom holding ,itd. Najvece zlo hrvatskog trzista kapitala su mirovinci i onaj koji je 2001 g, odredio da mirovinski fond mora imati minimum 50000 članova.4 velike strane banke su pomele trziste,napravili kartel zajedno sa riznicama i oifovima u vlasnistvu te iste 4 banke.nakon toga su pomeli trziste kapitala i zse a sami su izvukli milijardu kuna kroz feejeve. Prvi potez je trebao biti zamrzavanje uplata a onda podjela fondova da ih ima barem 10-12 kako bi bila zdrava konkurencije.ovako imamo ruckove u 8 ociju u vinodolu i manu ,a poslije potop na burzi.

Kakav crni holding? Mogli su i do sada ulagati u turističke dionice.

bit je male ulagace potaknuti ne ih ugusiti u startu, mali investitor ce prodati dionice i zaposliti 2,3,4 covjeka puta 10000investitora to je automatski 50000 novih radnih mjesta,

New Report

Close