Nakon još jednog oštrog pada cijena dionica na Wall Streetu, azijskim i europskim burzama, u četvrtak je MSCI indeks svih svjetskih dionica skliznuo 20 posto ispod svoje prethodne najviše razine, što se definira kao 'tržište medvjeda', pišu svjetske agencije.

Rasprodaja na svjetskim burzama, započeta početkom godine, ne posustaje. U četvrtak je FTSEurofirst indeks 300 vodećih europskih dionica potonuo daljnjih 3,7 posto, zaronivši na najnižu razinu od kolovoza 2013. Od početka godine na gubitku je, pak, 16,6 posto.

Na Wall Streetu su jučer Dow Jones i S&P 500 indeks zaronili daljnjih 1 posto, pa su od početka godine u minusu više od 10 posto. Po tome je početak ove godine najgori u povijesti Wall Streeta.

Ništa bolja situacija nije ni na drugim najvećim svjetskim burzama, pa je u četvrtak MSCI indeks svih svjetskih dionica pao 20 posto ispod svoje prethodne najviše razine, dosegnute u svibnju prošle godine, što znači da je zaronio u područje 'medvjeda', piše Bloomberg.

Panika na tržištima posljedica je, kažu analitičari, nekoliko razloga, a ne jednog iznenadnog šoka, piše Reuters.

Pritisak na banke

Među ostalim, pod snažnim su pritiskom dionice banaka jer su ulagači zabrinuti u vezi njihove profitabilnosti, s obzirom na slabljenje globalnog gospodarstva i rekordno niske kamatne stope.

Od početka godine američki bankarski sektor potonuo je 18 posto, najviše od svih 10 sektora S&P indeksa, pa je zaronio na najnižu razinu od listopada 2013. godine.

Još su više, 28 posto od početka godine, potonule cijene dionica europskih banaka, što je, kažu analitičari, među ostalim posljedica negativnih kamata Europske središnja banke (ECB) na depozite banaka.

Lani su ECB i još neke europske banke, a nedavno i japanska središnja banka, uvele negativne kamate na depozite banaka na računima u središnjim bankama kako bi potaknule kreditiranje, a na taj način rast gospodarstva i inflacije, s obzirom na deflacijske rizike zbog pada cijena nafte.

Međutim, analitičari kažu da su negativne kamate postale dio problema, a ne rješenja. Negativne kamate na depozite banaka, kao i niski prinosi na državne obveznice potkopavaju tradicionalnu sposobnost banaka da zarađuju na razlici između kamata na depozite i kamata na kredite.

Pritom, kažu analitičari, ne pomaže ni politika američke središnje banke, s obzirom da je u prosincu prošle godine povećala ključne kamatne stope po prvi puta od 2006. godine. Premda sada Fed poručuje da će usporiti tempo povećanja kamata zbog usporavanja rasta američkog gospodarstva, niske inflacije i previranja na financijskim tržištima, ulagači na to ne reagiraju pozitivno.

"Politike središnjih banaka i nesigurnost u vezi njihove učinkovitosti postaju razlog zabrinutosti. Postoje velike razlike između onoga što bi Fed mogao učiniti, što poručuje i što tržišta očekuju. A to izaziva nesigurnost", kaže Leo Grohowski, direktor u BNY Mellon Wealth Management.

Globalno gospodarstvo pred recesijom?

Situacija je još složenija jer se rast najvećih svjetskih gospodarstava, u prvom redu kineskog, a potom i američkog, usporava, što dovodi do usporavanja rasta globalnog gospodarstva.

"Ulagači se plaše rizika od globalne recesije", kaže Jim Paulsen, direktor u fondu Wells Capital Management.

Nedavno su analitičari američke banke Morgan Stanley upozorili da postoji 20 posto izgleda da će svjetsko gospodarstvo u ovoj godini uroniti u recesiju, koju definiraju kao rast globalnog gospodarstva za manje od 2,5 posto godišnje.

Pad cijena nafte

Panika na burzama posljedica je i oštrog pada cijena nafte, koje su u posljednjih 18 mjeseci skliznule s više od 100 na manje od 30 dolara po barelu, zaronivši na najniže razine u 13 godina. Razlog je tomu prevelika proizvodnja, a slabljenje potražnje zbog usporavanja rasta globalnog gospodarstva, što je mnoge manje naftne kompanije odvelo u stečaj.

Prema podacima američke tvrtke Haynes and Boone, od početka 2015. godine samo u SAD-u u stečaju su završile 42 naftne kompanije. Pod pritiskom su i najveće svjetske naftne kompanije, koje drastično smanjuju ulaganja i broj radnih mjesta.

Osim što je izazvao oštar pad cijena dionica rudarskih i naftnih kompanija i tako pridonio 'tržištu medvjeda', pad cijena 'crnog zlata' izazvao je i slabljenje gospodarstava koja uvelike ovise o izvozu nafte i sirovina. Zbog toga bi, kažu analitičari, mogla izbiti nova dužnička kriza, ali ovoga puta ne europskih perifernih zemalja, nego zemalja izvoznica nafte i sirovina.

Azerbajdžan već pregovara s MMF-om o pomoći. Venezuela i Ekvador su pred slomom, a u problemima su i Rusija, koja je u recesiji, te Saudijska Arabija, čije gospodarstvo uvelike ovisi o izvozu nafte.

Zbog pada cijena nafte, slabosti kineskog i drugih gospodarstava u razvoju, valutnog rata, slabosti banaka i sve više sumnji u učinkovitost monetarne politike, analitičari nisu sigurni kada će prestati rasprodaja dionica. A ako se nastavi, mogla bi negativno djelovati i na realno gospodarstvo. "Dulje razdoblje niskih cijena dionica vodi do smanjenja potrošnje, smanjenja potražnje i, potencijalno, do recesije", kaže Olivier Blanchard, bivši glavni ekonomist MMF-a.