Dva aktualna sastanka – jedan u Vladi, a drugi u DAB-u, na kojima će danas biti puno govora o stečaju TLM-a, pokazat će kakav je odnos države prema toj šibenskoj tvrtki, posebice stoga jer dolaze u zadnji tren kada država trebati prelomiti pitanje ulaska slovenske tvrtke Impol u šibenske pogone. Prema dostupnim informacijama, za sudbinu TLM-a u stečaju trenutno su izgledne tek dvije opcije, dijametralno suprotnih predznaka. Prva je ponuda Impola, što znači da bi se sačuvala proizvodnja i spasio veliki broj radnih mjesta, a ta opcija mogla bi se početi realizirati već tijekom veljače.

Riječ je, naime, o mogućem brzom ulasku Impola u najam u sklopu stečaja. Pojedinosti najma, inače 'brušene' tjednima, navodno su i usuglašene te je, kako doznajemo, stečajni upravitelj Branko Morić za to dobio suglasnost Odbora vjerovnika, tijela sastavljenog od najvećih vjerovnika ove propale tvrtke, nastalog uz potvrdu Trgovačkog suda u Zadru gdje se vodi stečaj. TLM-ov stečaj od početka je u kritičnoj fazi, i to zbog manjka slobodne imovine za financiranje troškova stečaja. To Impolu ide na ruku nakon 20-ak mjeseci čekanja, jer bi najaminina omogućila daljnji tijek stečaja. Navodno je ona dogovorena u iznosu od oko 100 tisuća eura mjesečno, no Impol je dao i ponudu za otkup razlučnog potraživanja Jadranske banke, što je po nekima i pretpostavka zaključenja ugovora o najmu.

Što slijedi, bit će poznato ubrzo, tim više što druga opcija, koja se spominje, nije prihvatljiva alternativa. U slučaju da država ne prihvati ponudu Impola, vrlo brzo bi uslijedio likvidacijski stečaj, odnosno definitivno gašenje tvornice i puka rasprodaja imovine. O ozbiljnosti Impola i planiranim ulaganjima u Šibeniku, neslužbeno doznajemo, govorilo se ovih dana na sastanku slovenskog i hrvatskog premijera Miroslava Cerara i Tihomira Oreškovića. Poveznica, pak, zaredalim sastancima vrlo je logična: samo još za kratko na stolu je Impolova ponuda da u Šibeniku investira 73 milijuna eura, od čega blizu 30 milijuna za otkup tražbina razlučnih vjerovnika TLM-a, sve to uz korporativnu garanciju.

Inače, ponuda predana Ministarstvu gospodarstva još prije godinu dana, sad se prometnula u prvi 'vrući krumpir' nove Vlade. Naime, naši izvori navode da će Impol još čekati samo do 22. veljače, a nakon toga svoje će planove umjesto u Šibeniku realizirati u tvornici u Sevojnu. O konkretnoj ponudi otkupa tražbine država će odlučivati preko DAB-a, u čijem Upravnom odboru će glavnu riječ imati novi ministar financija Zdravko Marić, te predsjednici dva saborska odbora Goran Marić i Ivan Domagoj Milošević. Pritom je mehanizam sam prijedlog sanacijske uprave Jadranske banke, uz uvjet da se usuglase svi detalji u vezi ponude koju je za otkup tražbine ove banke prema TLM-u predao Impol.

To što TLM-u ističe vrijeme, uz ključne nepoznanice, ali i spremnog investitora, sindikalce je već diglo na noge, a osobito Ozrena Matijaševića, šefa industrijskog sindikata URSH koji će za spas TLM-a apelirati i na premijera Oreškovića, koji će danas primiti sindikalne čelnike. "Impol je dao ponudu DAB-u za otkup tražbine i rok, a ako je država ne prihvati, uz veliku štetu, u pitanje dolazi i milijarda kuna otpisa državnih potraživanja, i to kroz moguću financijsku kaznu Bruxellesa za neuspješnu privatizaciju tvrtke", kaže Matijašević, dodajući da Vlada ima šansu spasiti TLM, 400 radnih mjesta i nekoliko tisuća kooperanata i prijevoznika, ali i Jadransku banku.

"Država bi samo od plaća i nameta mjesečno imala oko 3 milijuna eura, dok bi se Impolovom investicijom hrvatski izvoz povećao za 3 posto, a izvoz industrijskih proizvoda između 10 i 15 posto", tvrdi on. Za razliku od sastanka u Banskim dvorima, drugi sastanak zatvoren je za javnost i, neslužbeno, tiče se pregovora koji idu prema kraju između Impola i sanacijskog upravitelja Jadranske banke, jednog od ključnih TLM-ovih vjerovnika, od nedavno u postupku sanacije pod ingencijom DAB-a.  Na dnevnom redu, prema našim informacijama, Impolova je ponuda za otkup tražbine Jadranske banke u vrijednosti nešto većoj od 100 milijuna kuna, a na kojoj je banka upisana kao prvi razlučni vjerovnik.

Navodno slovenska tvrtka nudi 43 milijuna kuna, a glavna je 'kvaka' što će u svega dva-tri tjedna odluku trebati 'prelomiti' država, inače dosad poznata po sporosti. U konkretnom slučaju to ne bi trebao biti problem: Impol nudi kroz najam pokretanje proizvodnje i zapošljavanje 400 radnika, a nakon stečaja jamči proizvodnju 110 tisuća tona u Šibeniku i 2,2 milijarde kuna godišnjeg prihoda. Druga opcija je trenutni likvidacijski stečaj, u koji će s obzirom da tvrtka čini 80% TLM-a, povući i TLM TPP unatoč planu restrukturiranja. Predstoje i razgovori Impola s Hetom, koja je preuzela toksične plasmane Hypo banke, te s HBOR-om za 40-ak milijuna kuna kredita, danog uz garanciju Hypo banke, koja se također upisala na razlučnoj imovini TLM-a.