Iz činjenice da je prvi potez novog ministra kulture Zlatka Hasanbegovića bilo ukidanje Povjerenstva za neprofitne medije, jedan dio javnosti pokušava doznati kakvu je budućnost vlast namijenila tim medijima, dok se drugi dio pita- zašto ih uopće financiramo? O tome se razvila živa rasprava na društvenim mrežama, pri čemu  je u najžešći sukob s pobornicima javnog financiranja neprofitnih medija ušao Matija Babić s Indexa, iako se taj portal i sam financira gradskim novcem.

 O budućnosti tzv. trećeg medijskog sektora porazgovarali smo s Tonijem Gabrićem, pokretačem portala H-alter. Zamolili smo ga da prokomentira ministrove izjave kako su "nejasna mjerila za dodjeljivanja novčanih potpora", kao i njegovu opasku o sukobu interesa pojedinih članova Povjerenstva.  "Mjerila za dodjeljivanje novčanih potpora na natječaju za bespovratne potpore neprofitnim medjima daleko su jasnija i transparentnija nego na drugim natječajima tog ministarstva. Istina je da Ministarstvo kulture ponekad nije poštovalo odredbe koje bi trebale regulirati njegov rad, od Zakolna o elektroničkim medijima naniže, samo je pokazivalo šlampav odnos prema procedurama. Znamo da je npr. Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa ustanovilo bivšoj ministrici Zlatar Violić zloupotrebu položaja kada je, mimo uspostavljenih regula, dodijelila potporu portalu Autograf Drage Pilsela.

Program potpora treba kritički valorizirati i  dograđivati, međutim novi ministar je na njega krenuo čizmom", kaže Gabrić. "Ako pak Hasanbegović smatra da postoji sukobi interesa nekih članova Stručnog povjerenstva, nadam se da će stvar prijaviti nadležnim službama, tj. policiji i DORH-u, jer  članovi tog povjerenstva nažalost ne podliježu Zakonu o sprečavanju sukoba interesa. Kršenje legalnosti bilo kojeg natječaja je nedopustivo, a posebno medijima, jer novinari koji nezakonito primaju javnu potporu nalaze se u odnosu ovisnosti prema tijelu koje im tu potporu dodjeljuje pa ne mogu naspram njega biti nezavisni. Međutim ako ministar laže i iz politikantskih razloga  prodaje spinove, trebao bi odgovarati", kaže Gabrić, kojem se ne sviđa niti što Hasanbegović govori o "takozvanim neprofitnim medijima".

"Njegova relativizacija pojma 'neprofitni mediji' pokazuje da ne poštuje važeće propise. Naime, 'neprofitni mediji' su kategorija iz Zakona o medijima i Zakona o elektroničkim medjima, donesenih još za vrijeme ministra Antuna Vujića, izdržali su Biškupićevo i Mesićevo ministrovanje, a zakonski su operacionalizirani u mandatu Andreje Zlatar. Ministar Hasanbegović je u startu krenuo s ignoriranjem i kršenjem propisa, recimo kad objašnjava da ne namjerava sazvati novi sastav Stručnog povjerenstva zato jer  "u narednoj budžetskoj godini neće biti potrebe za njim", odnosno da Ministarstvo više neće davati bespovratna sredstva neprofitnim medijima. Time prejudicira odluku Vlade koja još nije donesena, pa bi zbog toga mogao ponijeti titulu takozvanog ministra kulture", uzvraća Gabrić.Kakva je budućnost H-altera uskrati li država pomoć takvim portalima?

"Budućnost H-Altera vidim u tome da Hasanbegovića treba što prije izbaciti iz ministarske fotelje, kao i one koji su ga u nju doveli! Tih 250.000 kuna dobivenih od Ministarstva kulture predstavlja nešto manje od 50 posto prihoda H-altera. Drugi važni izvori su Fond za pluralizam i raznovrsnost elektroničkih medija te Grad Zagreb, kao i dva projekta na kojima smo partneri s udrugama Gong i Osservatorio Balcani e Caucaso", kaže Gabrić. Na zadnjih dana puno puta postavljeno pitanje zašto država uopće financira neprofitne medije, spremno odgovara.

"Ideja počiva na tezi da javne interese u medijima treba financirati javnim sredstvima. Komercijalni mediji u prevelikoj mjeri slijede interes svojih vlasnika za ostvarivanjem profita, što utječe na izbor i način obrade tema. Komercijalni mediji podložni su i drugim poslovnim i političkim interesima svojih  vlasnika. Javni mediji čiji je osnivač država (primjerice HTV) također su u znatnoj mjeri podložni političkoj volji i utjecajima, pa nećemo dugo čekati da HDZ i njegovi partneri i ovdje uspostave svoju garnituru na rukovodeće i uredničke položaje. U svemu tome javnost je zakinuta za bitne informacije. Ako građani nisu dobro informirani oni ne mogu uistinu biti politički subjekti, dakle javno informiranje je od presudne važnosti za kvalitetu demokracije", napominje naš sugovornik.

Neprofitni mediji teško mogu nadomjestiti nedostatak volje političara da vlasnike privatnih medija prisili na poštivanje redakcijske autonomije i novinarskih sloboda, međutim oni bi trebali biti korektiv u odnosu na 'velike' medije i u javnost unositi teme i sadržaje koji su u tim medijima zanemareni. "U vezi volje političara, Zlatar- Šipuševo ministarstvo ostat će historijski zapamćeno po grandioznom propustu, naime ljudi koji su u njemu bili zaduženi za medije nisu napisali i pustili u proceduru strategiju medijske politike. Da je ona bila donesena, to bi čak i za tipove poput Hasanbegovića predstavljalo nekakvu malo veću zapreku", zaključuje Toni Gabrić. U ministarstvo kulture uputili smo pitanje hoće li se, a ako da zašto, ukinuti financiranje neprofitnih medija, no do zaključenja broja nismo uspjeli dobiti odgovor.