Financijaši predviđaju novu bitku Atene i Bruxellesa

Autor: Tomislav Pili , 25. siječanj 2016. u 22:00
Foto: Thinkstock

Grčka kriza nije nestala kolovoškim sporazumom s kreditorima jer premijera Aleksisa Ciprasa čeka ključna mirovinska reforma.

Povijest se ponavlja – točno godinu dana nakon što je u Grčkoj lijeva Syriza preuzela vlast, njezinog čelnika, premijera Aleksisa Ciprasa čeka još jedna bitka s međunarodnim kreditorima. Najjužnija članica eurozone i Europske unije u ponedjeljak je obilježila prvu godišnjicu dolaska Syrize na vlast.

Obećavši prekid s mjerama štednje, stranka je na izborima pomela dotadašnji duopol konzervativne Nove demokracije i socijalističkog PASOK-a, a za većinu građana označila razdoblje nade u barem malo svjetliju sutrašnjicu. Međutim, već u ožujku započeli su grčki financijski problemi, a kulminirali su tijekom ljeta u iscrpljujućim pregovorima s međunarodnim kreditorima o novom paketu pomoći. Nakon brojnih obrata, u srpnju je Atena konačno prihvatila uvjete trećeg paketa financijske pomoći, a sporazum je postignut sredinom kolovoza. No, Grčka je i dalje problem, kao što je prošloga petka u švicarskom Davosu na Svjetskom ekonomskom forumu dijagnosticirao američki milijarder George Soros.

"Problem opet dolazi do točke ključanja. To možete vidjeti na Ciprasovu licu", izjavio je za Bloomberg čuveni investitor. Ciprasovo lice pojavilo se u Davosu, a mediji prenose da je primljen prilično hladno što se povezuje s činjenicom da je netom prije Atena promijenila prijedlog reforme mirovinskog sustava. Radi se o ključnoj reformi, smatra Bruxelles, bez koje nema govora o daljnjem pružanju financijske pomoći. Naime, bez te reforme neće biti moguće dostići dogovoreni proračunski višak od 3,5 posto BDP do 2018. godine. Grčka vlada predlaže spajanje nekoliko mirovinskih fondova te ovogodišnje smanjenje potrošnje za socijalnu skrb za jedan posto BDP-a.

K tome, Atena planira povećati mirovinska izdvajanja, ali o smanjenju mirovina ne želi ni čuti. Europski povjerenik za ekonomska pitanja Pierre Moscovici ocijenio je da se radi o prvom nacrtu oko kojeg se još treba usuglašavati. Povećanje doprinosa u Bruxellesu se ocjenjuje kao prijetnja ekonomskom rastu. Drugim riječima, Europska komisija nije impresionirana grčkim prijedlogom. Mjere koje Cipras mora provesti negativno će utjecati na srednju klasu, odnosno birače koji su ga i doveli na vlast, smatra Sotiria Theodoropoulou, analitičarka briselskog Instituta europskih sindikata. "Medeni mjesec vlade i sindikata sada je gotov", dodaje Theodoropoulou.

Takvo mišljenje potvrdu ima u prošlotjednom valu prosvjeda farmera, pomoraca i slobodnih zanimanja, poput odvjetnika, javnih bilježnika i liječnika. Novu, ogorčenu bitku Atene i Bruxellesa sličnu ljetošnjoj prorokuju i financijska tržišta. Od početka godine prinos na grčku 10-godišnju obveznicu skočio je 102 bazna boda na 9,31 posto. Još je više zabrinjavajuće što je prinos na dvogodišnju obveznicu veći od onog na 10-godišnju obveznicu što ukazuje da je za investitore još jedna prijetnja grčkog bankrota sve realnija opcija. Drugim riječima, sve je isto kao i lani.  
 

 

Komentirajte prvi

New Report

Close