Novi hrvatski premijer najavio je da će u svom četverogodišnjem mandatu smanjiti nezaposlenost, povećati izvoz i dići stopu rasta preko tri posto, no iz plana rada koji je predstavio zajedno sa svojim ministrima ne vidi se kako će to učiniti. Mjesec dana koliko je imao na raspolaganju da upozna bazu koja ga je lansirala u Banske dvore i probere ljude s kojima će upravljati zemljom zacijelo su bili prekratak rok da pripremi kvalitetniji plan rada.
Ova bi godina trebala proteći u znaku brze privatizacije “mrtvih kapitala” iz kojih Orešković planira izvući pola milijarde eura, piše Večernji list. Krupan je to zalogaj ima li se na umu da je u četiri godine svog mandata Milanovićeva vlada uspjela prodati jedino Croatia osiguranje za približno 900 milijuna kuna. Sve su dosadašnje vlade ulazile u mandat ili novo fiskalno razdoblje s najavom da će rasprodajom državne imovine prikupiti milijarde kuna, no takvi su se planovi uglavnom izjalovili.
Prodaja Ine, na kojoj je država zaradila oko 6 milijardi kuna, bila je zadnja velika privatizacijska transakcija, dok su svi daljnji pokušaji privatizacije uglavnom propadali jer vlade nisu imale političke snage donijeti takvu odluku. Pitanje je hoće li tu snagu imati Tihomir Orešković jer se na polici nalazi pet-šest državnih tvrtki od kojih se brzom prodajom može dobiti pola milijarde eura, primjerice državni udjel Podravke vrijedi 560 milijuna kuna, Hrvatske poštanske banke 640 milijuna kuna, Končara 870 milijuna kuna, Croatia osiguranja 765 milijuna kuna ili pak T-HT-a gdje državni udjel teži 135 milijuna kuna.
Nadalje, treći je put oglašena i prodaja Imperijala Rab (160 milijuna kuna), Hoteli Makarska procijenjeni su na 190 milijuna kuna, a na popisu su i druge tvrtke s manjim ili većim udjelom države u vlasništvu. U financijskim krugovima kažu da vlada neće imati problema s pronalaženjem kupaca ako se odluči na taj korak. Prodaja državne imovine nije dovoljna da bi se smanjio fiskalni deficit, ali on se može financirati iz tog prihoda, što automatski smanjuje javni dug i potrebu države za zaduživanjem.
Cijeli članak pročitajte ovdje.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.U KAŠTELANSKIM STAKLENICIMA imaju imovinu oko 50 mil € najmanje …… jedini je problem što je lalovac zoki i ekipa poslala to u stečaj ….. pa sad o tom stečajni upravitelj brine . Ako je sdp-ovac odugovlačiti će samo da napakosti novoj vladi .
Jel postoji pravna mogućnost da se prekine stečaj i vrati DUDI-iu tj. vladi ?
eno za Bjelolasicu sigurno može dobiti 6-7mil.kn , takvo je stanje u cijeloj državi, nakon Bjelolasičara Marasa, ostala “spaljena zemlja”
Ako znamo da je za sredjivanje papira za Kupare, trebalo preko tri godine, onda mozemo donekle imati predodzbu, kako brzo ce se nekretinski “mrtvi kapital” staviti u funkciju. Sto se HPB-a tice, njega sigurno nece prodati, jer je namjera vlade, u toj banci, osnovati agro-sektor. HEP, Podravka, Janaf, Posta, CO… donose pristojnu dividendu i bilo bi kontraproduktivno, bas njih, djelimicno ili u cjelini prodati. Osim toga, EU komisija trazi ustede u proracunu od 4,5 mil. kuna a ne jednokratno krpanje proracuna kroz prodaju dzavnih udjela. Ako bi se vec nesto prodavalo, trebalo bi sa tim novcem ojacati HBOR i Agrobanku i time dobrim programima, kreativnim i inovativnim investitorima, uravo njima, omoguciti financjsku podrsku uz minimalnu kamatu.
u cijelom tekstu u večernjem listu stoji i ovo:
“u resoru gospodarstva navode da će preispitati opravdanost postojećeg poreza na kapitalnu dobit koji se tek od ove godine počinje plaćati”
dakle gotovo je s tim porezom, jer za njega ima opravdanja samo za one koji žele oslabiti tržište kapitala a orešković i marić to nisu.
Uključite se u raspravu