Iako ima tek 29 godina, zamjenik gradonačelnice Koprivnice, SDP-ovac Mišel Jakšić, sprema se za novi iskorak- na narednim izborima kandidirat će se za gradonačelnika, poziciju koju je godinama, sve do odlaska na mjesto predsjednika uprave Podravke 2013., držao njegov stranački kolega Zvonimir Mršić. Jakšića smo zamolili za komentar aktualnih zbivanja u njegovu gradu i u stranci.       

Najavljeni su unutarstranački izbori u SDP-u, hoće li vaša  gradska i županijska stranačka organizacija podržati Zorana Milanovića ili Zlatka Komadinu?
Zalažem se za to da niti gradska niti županijska organizacija ne zauzmu stav. Svaki član nosi jedan glas pa nema smisla da govorimo je li smo za Zoran ili Zlatka, jer sami dolazimo pred glasačku kutiju. SDP se nakon odlaska u oporbu mora mijenjati, strankci treba duh zajedništva, tolerancije  i okupljanja svih snaga u društvu koje su za jednu modernu i progresivnu Hrvatsku. Taj novi SDP okuplja kako hrvatsku ljevicu tako i sve one građane koji žele modernu državu i društvo, odgovornost, solidarnost i napredak naše zemlje, a za takvu novu ulogu stranke potrebni su nam novi program i statut. Jedina smo stranka koja ima izbor predsjednika stranke po načelu 'jedan čovjek jedan glas' koje sada moramo proširiti na sve razine uključujući i sastavljanje izbornih lista. Na taj način treba dokinuti nametanje kandidata iz vrha stranke i prepustiti članstvu  da odredi tko su osobe od njihova povjerenja. Zalažem se za unutarstranačke predizbore koji će unijeti novu dimenziju u politički život naše stranke. Ako ne krenemo u daljnju demokratizaciju stranke, model 'jedan čovjek jedan glas' vodi nas u apsolutnu autokraciju predsjednika, ne samo nacionalnog nego i gradskog i županijskog.  

Kako komentirate rezultate parlamentarnih izbora nakon kojih je SDP izgubio vlast?
Kako je izgledalo prije godinu dana, možemo iskazati zadovoljstvo što smo na kraju bili izjednačeni sa HDZ-om om. Vjerujem da bi rezultati bili i bolji da smo odlučnije provodili određene promjene, kako u državi tako i u samoj Vladi. Stanje u kojem je zatečena zemlja je bilo prilično loše, ali ne treba bježati niti od toga da nam je predugo trebalo da polovimo sve konce. Da smo spremnije i odlučnije krenuli ovi pozitivni gospodarski rezultati bi došli puno prije. Ušli smo u cijelu priču nedovoljno spremni, no ponašanje HDZ-a i Mosta primjer je nespremnosti i lutanja kakvo još nije viđeno. 

Zašto vi niste bili na listi za Sabor?
Takva je bila odluka stranačkog predsjedništva a koju je na kraju potvrdio i Glavni odbor s obrazloženjem da izvršna vlast velikih gradova ne ide na listu, no uvjeren sam da moje vrijeme dolazi. Ono što me veseli jest to da je naša lista u Koprivnici prošla izvanredno, i da smo ovaj put dokazali da smo, uz Rijeku, glavni stranački bastion. 

Da li je u SDP-u već dogovoreno da vi budete kandidat za gradonačelnika? 
Još je prerano za utvrđivanje kandidata jer su izbori za godinu i pol. Što se mene tiče dajem svoj maksimum kao zamjenik gradonačelnice, u ovim teškim vremenima ponašamo se odgovorno i socijalno, i uvjeren sam da ću postati gradonačelnik Koprivnice. 

A što ako, zbog promjene vlasti, Zvonimir Mršić bude smijenjen iz uprave Podravke i odluči se vratiti u politiku?  
Zvonimir Mršić je vrlo uspješan predsjednik Uprave Podravke, poslovni model koji je nametnuo daje sjajne rezultate, i naša se Podravka nakon onih poznatih događaja i s tim vezanih gubitaka, vratila punom snagom na tržište. Zato sam prilično uvjeren da sadašnji mandatar i mogući premijer, Tihomir Orešković, neće dopustiti stranačka kadroviranja iz režije lokalnog HSS-a. Vjerujem da je političkoj trgovini, za koju je jedinica mjere upravo lokalni HSS, došao kraj. Gospodin Orešković dolazi iz biznisa i siguran sam da će podržati Upravu i Podravku na putu rasta. Podravka ostvaruje povijesne rezultate i nema te logike i argumenata kojim bi se opravdala smjena uspješne Uprave. A sve ostalo je već viđena politika. Podravka je provela vrlo uspješnu dokapitalizaciju kojom se pokazalo da ulagači vjeruju u njenu snagu. Lani smo imali najveću privatnu investiciju u RH, u izgradnju nove tvornice Belupa bit će ukupno uloženo 390 milijuna kuna. Nakon puno godina ljudi se opet zapošljavaju i to ne samo visokoobrazovani kadrovi nego i oni sa srednjom stručnom spremom. Također, provedena je akvizicija slovenskog Žita. Svako vraćanje u neke političke priče i gledanje Podravke kao plijena bio bi povratak na obrazac koji je doveo do afere Spice. Kompanija je zbog svega toga 2011. i 2012. dovedena u tešku situaciju, od lidera se pretvorila u laganu lovinu. Stoga vjerujem da će vlasnici i dalje štititi stabilnost koja je Podravku opet pretvorila u lovca te da neće dozvoliti ponovnu politizaciju kompanije.

Kako se Podravka uspjela izvući iz škripca nastalog aferom Spice? 
U zadnje četiri godine dogodile su se velike promjene u poslovanju Podravke, njenom statutu i vlasničkoj strukturi. Kompanija je prošla tešku fazu restrukturiranja, imala je podršku gradske uprave. Naravno, bilo je i nekih nezadovoljstava, možda smo u tom vremenu pretrpili i određenu štetu u gradu, ali sadašnji rezultati Podravke pokazuju da je put bio dobar. A to pokazuju podaci o rastu i rekordne stope izvoza.

Kakav je vaš odnos sa Mršićem, da li vam je samo stranački kolega ili i mentor? 
Zvonko Mršić bio je jedan od glavnih razloga zašto sam sa 16 godina ušao u Forum mladih SDP-a, on se tada taman pojavio kao jedno mlado lice u Koprivnici. Istina je da smo godinama imali jedan mentorski odnos, od čovjeka koji je ostvarivao fantastične rezultate u politici možeš jako puno učiti. Razvijao sam se u političkom smislu uz Zvonka, stekao puno znanja učeći od njega. Danas mogu reći kako smo samo dobri prijatelji koji volimo Podravku i Koprivnicu. 

Kako je funkcionirala gradska uprava u zadnje tri godine?
Imali smo težak period jer je zemlja zapala u recesiju a Podravka je bila u restrukturiranju, što je i gradu smanjivalo prihode. Ambiciozna smo gradska uprava, s puno projekata, nametnuli smo visok društveni standard. Imamo jednu od najnižih cijena vrtića, dajemo po 3,5 milijuna kuna godišnje za stipendije. Godinama smo financirali Sveučilite sjever koje je postalo javno, pa više nemamo taj trošak od po desetak milijuna kuna godišnje. Puno se potrošilo i na restrukturiranje komunalnog poduzeća ali zato sada imamo najnižu cijena vode za građanstvo. Do 2018. očistit ćemo sve zaduženja koja smo imali.   

Oko Sveučilišta sjever bilo je dosta kontroverzi. Treba li vam fakultet za novinare?
Cilj Sveučilišta sjever nije da stvara samo stručnjake za medije nego da postane jednako važan za Koprivnicu kao i izum Vegete. Očekujemo otvaranje nekih novih programa okrenutih prehrani i biotehnologiji. Koprivnica je postala hrvatski lider i u održivom razvoju, održivoj mobilnosti, energetskoj učinkovitosti. Mislim da sjevero-zapadna Hrvatska zaslužuje svoje sveučilište, i kao centar razvoja i obrazovanja. 

Kako ste prebrodili reformu ministra financija Borisa Lalovca kojom su lokalnoj upravi smanjeni prihodi? 
Iako nam je ta reforma izbila sedam milijuna kuna godišnje, Koprivnica je jedini grad koji ništa nije poskupio niti smo uveli prirez. Gradska uprava je šparala, ali novi pogon Belupa nam je donio ne samo nove zaposlene nego i nove prihode. Manjak se sad dosta smanjio jer je od 2015. bilježimo rast zaposlenosti, raste nam broj poduzeća i obrta, raste i razina prihoda, a i stopa nezaposlenosti je u zadnjih godinu dana pala za 16 posto.

Kakav je vaš stav o regionalizaciji Hrvatske?  
Zalažem se za decentralizaciju, funkcionalnu i financijsku, a paralelno s time i za novi državni ustroj. Uključujući i redukciju broja općina, gradova i županija. Premala smo zemlja za toliki broj jedinica lokalne samouprave, i ta je usitnjenost postala brana razvoju. Danska je svoju reformu lokalne uprave pripremala sedam godina. O tom velikom projektu mora se prvo izjasniti struka, a tek onda politika. U konačnici taj model novog teritorijalnog ustroja treba dati građanima na referendumu.

U kojoj županiji ubuduće vidite Koprivnicu?
Mi smo kajkavci, kao i Međimurci i Zagorci, pa i Prigorci a dijelom i bjelovarski krajevi i prirodno je da budemo zajedno u regiji, odnosno županiji koju bi mogli nazvati Kajkavska regija. Drago mi je da je u ekonomskom smislu ova naša regija generator razvoja cijele  zemlje.