Kinesko je gospodarstvo u četvrtom lanjskom tromjesečju poraslo 6,8 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, najsporije od globalne financijske krize 2009.

Podaci kineskog statističkog ureda, objavljeni u utorak, pokazuju da je tamošnji bruto domaći proizvod (BDP) u proteklom kvartalu porastao po najnižoj stopi od prvog tromjesečja 2009. godine, kada je rast iznosio 6,2 posto.

To je i sporiji rast u odnosu na treće lanjsko tromjesečje, kada je gospodarstvo ojačalo 6,9 posto na godišnjoj razini.

U cijeloj 2015. godini BDP je porastao 6,9 posto, sporije u odnosu na rast od 7,3 posto u 2014. i najsporije u posljednjih 25 godina. Ipak, to je blizu ciljanih razina vlasti od 7 posto.

"Gospodarstvo je u procesu stabilizacije, no još se nije sasvim stabiliziralo", kaže Liao Qun, ekonomist u Citic Bank International u Hong Kongu.

I ostali pokazatelji, objavljeni u utorak, ukazuju na daljnje usporavanje rasta BDP-a.

Industrijska je proizvodnja u prosincu porasla 5,9 posto na godišnjoj razini, sporije u odnosu na 6,2 posto u studenome.

Promet u trgovini na malo porastao je istodobno 11,1 posto na godišnjoj razini, manje nego mjesec dana prije kada je ojačao 11,2 posto, dok su kapitalne investicije, ključni pokretač gospodarstva, u cijeloj prošloj godini porasle 10 posto, manje od očekivanih 10,2 posto.

Restrukturiranje gospodarstva

Nakon što je godinama bila lokomotiva globalnog gospodarstva, Kina u posljednje vrijeme bilježi usporavanje rasta zbog slabljenja izvoza i investicija, prevelikih tvorničkih kapaciteta, visoke razine dugova, deflacijskih prijetnji i hlađenja tržišta nekretnina.

Stoga mnogi analitičari smatraju da Peking prikazuje situaciju u gospodarstvu boljom nego što zapravo jest.

Bilo kako bilo, vremena su teška za drugo po veličini svjetsko gospodarstvo, dok vlasti poručuju da su nužne bolne, strukturne reforme kako bi se gospodarstvo dovelo na put održivog rasta nakon tri desetljeća vrtoglavog uspona po dvoznamenkastim stopama.

U svom planu vlasti navode reforme u državnim kompanijama, kao i liberalizaciju bankarskog sustava i financijskih tržišta, a sve u cilju restrukturiranja gospodarstva poticanjem domaće potrošnje i sektora usluga na uštrb rasta izvoza i investicija.

Kineska središnja banka labavljenjem monetarne politike pokušava podržati rast gospodarstva, pa je lani u niz navrata smanjila ključne kamatne stope, kao i stopu izdvajanja obvezne rezerve banaka. Na taj način pokušava potaknuti kreditiranje poduzetnika i stanovništva, a time i rast gospodarstva.

Uzdrmano povjerenje ulagača

Međutim, povjerenje ulagača uzdrmano je oštrim padom cijena dionica na kineskim burzama polovicom prošle godine, kao i početkom ove.

Nastojeći potaknuti rast izvoza, kineske su vlasti prvo u kolovozu lani, a potom i u prvom tjednu 2016. devalvirale juan, što je uzdrmalo ne samo kineske, nego i najveće svjetske burze.

Posljednjih dana kineska središnja banka nastoji stabilizirati tečaj juana prema dolaru agresivnim intervencijama na financijskim tržištima, a nastoji stabilizirati i tržišta dionica, s obzirom da su u prva dva tjedna 2016. burzovni indeksi u Šangaju potonuli oko 18 posto.

Unatoč svemu tome, analitičari smatraju da su potrebne dodatne poticajne mjere, jer bi, ako rast BDP-a dodatno uspori, moglo doći do rasta nezaposlenosti, što bi dovelo do pada osobne potrošnje i dodatnog slabljenja gospodarstva.

I dok dio analitičara smatra da će niz poticajnih mjera vlasti dovesti do stabilizacije rasta, drugi očekuju daljnje usporavanje.

U anketi Reutersa analitičari procjenjuju u prosjeku da će u 2016. godini kineski BDP zabilježiti rast od 6,5 posto, čak i ako vlasti povećaju proračunsku potrošnju i smanje kamatne stope kako bi potaknule uspon gospodarstva.