Glavni ekonomist UniCredit banke otkrio detalje Oreškovićevog susreta s investitorima

Autor: Poslovni.hr/Hina , 18. siječanj 2016. u 08:11
Foto: Željko Lukunić / Pixsell

“Dojam je bio vrlo pozitivan. Stekli smo dojam da je to čovjek koji želi poslovati. Nije obećao ništa, no to nitko od njega nije niti očekivao.”

Globalni glavni ekonomist UniCredit banke Erik Nielsen rekao je HRT-u da su investitori vrlo cijenili što je mandatar Tihomir Orešković posjetio zimsku konferenciju investitora u Kitzbühelu, na kojoj je bilo oko 100 investitora iz Europe i Amerike, a ključna poruka da su Hrvatskoj potrebne promjene, zaustavljanje rasta javnog duga te neuplitanje u monetarnu politiku.

"Dojam je bio vrlo pozitivan. Stekli smo dojam da je to čovjek koji želi poslovati. Nije obećao ništa, no to nitko od njega nije niti očekivao. Došao je poslušati, zanimalo ga je do čega je investitorima stalo. Ključna poruka bila je da su potrebne promjene, donošenje mjera koje će onemogućiti daljnji rast javnog duga, neuplitanje u monetarnu politiku. Vrlo je bitna i politička orijentacija Hrvatske, s obzirom na zemlje poput Poljske i Mađarske", rekao je, među ostalim, Nielsen  u razgovoru sa Željko Kardumom, a cijeli intervju bit će objavljen u srijedu emisiji HRT-a Druga strana.

Zaustaviti rast javnog duga, inzistirati na privrženosti EU, odustati od najave "monetarne reforme"

Jutarnji list u ponedjeljka donosi da je Erik  Nielsen, u povjerljivom investicijskom izvješću poslanom na stotine adresa financijskih investitora, a u kojem se, među ostalim, navode i zapažanja s konferencije u Kitzbühelu, napisao kako nakon dan i pol razgovora s mandatarom hrvatske Vlade (i guvernerom Hrvatske narodne banke) može reći da "vrijedi imati na oku Hrvatsku".

"Moje glavne preporuke gospodinu Oreškoviću, a to su stavovi i većine sudionika konferencije, odnosile su se na to da Hrvatska mora zaustaviti rast javnog duga, jamčiti nastavak neovisnosti monetarne vlasti, odnosno nastavak monetarne i tečajne politike koje su bile jamac stabilnosti u godinama krize te sam predložio da se u potpunosti odustane od najave ‘monetarne reforme’”, istaknuo je glavni ekonomist UniCredita u svom izvješću. Nielsen također ističe da Hrvatska mora inzistirati na privrženosti Europskoj uniji. 

Kada su u pitanju konkretne ekonomske preporuke kako bi se postiglo smanjenje udjela javnog duga u BDP-u, naznačio je da Hrvatska mora provesti fiskalnu prilagodbu od 1,5 posto BDP-a (4,5 milijardi kuna) kako bi proizvela primarni fiskalni suficit od jedan posto BDP-a. 
"Ta bi prilagodba trebala biti napravljena prvenstveno na rashodovnoj strani, prije nego putem podizanja poreza, a bilo bi dobro da se ta prilagodba napravi u dvije godine. Trebalo bi nastaviti privatizaciju i reforme u javnom sektoru i pravosuđu te nastaviti mjere kojima se diže konkurentnost”, naglasio je Erik F. Nielsen.
Ističe da je Orešković  imenovan mandatarom hrvatske Vlade, kao prva nestranačka osoba na toj dužnosti, kako bi formirao Vladu koja će pokrenuti hrvatsku ekonomiju te da dolazi s besprijekornom poslovnom biografijom iz međunarodnog poslovnog svijeta. 

"Prioriteti gospodina Oreškovića i njegova predanost tim ciljevima su izvan svake sumnje, pa će u slučaju da uspije sastaviti Vladu koja će donijeti prikladni reformski program to predstavljati mjerljiv napredak za ovu lijepu državu koja je bila u krizi dugi niz godina i koja zaslužuje bolju budućnost”, napisao je u izvješću Erik Nielsen. 

Naveo je i kako im laska što je Orešković došao na njihovu konferenciju kako bi doznao gledišta najznačajnijih tržišnih sudionika i njihove stavove o bitnim izazovima koji se nalaze ispred Vlade koju će formirati.

Komentari (7)
Pogledajte sve

Mene zanima koliko će investitori duga hrvatskoj otpisati.
10, 20% , a koliko će reprogramirati?

Ne vidim razloga da se to ne učini.

Ako se jednoj Grčkoj otpisalo toliko milijardi, onda se može i Hrvatskoj koja je zbog rata i stradanja imala veće potrebe za zaduživanjem.

Možemo investitorima ponuditi dio ratne odštete koja Srbija mora platiti Hrvatskoj.

Na kraju krajeva, svi ti investitori su imali jaaaako velike zarade i povrate u Hrvatskoj pa bi bilo u redu da i malo to sada vrate hrvatskom narodu.

Znači što je konkretno dogovoreno?

Očito ništa.

Mene zanima koliko će investitori duga hrvatskoj otpisati.
10, 20% , a koliko će reprogramirati?

Ne vidim razloga da se to ne učini.

Ako se jednoj Grčkoj otpisalo toliko milijardi, onda se može i Hrvatskoj koja je zbog rata i stradanja imala veće potrebe za zaduživanjem.

Možemo investitorima ponuditi dio ratne odštete koja Srbija mora platiti Hrvatskoj.

Na kraju krajeva, svi ti investitori su imali jaaaako velike zarade i povrate u Hrvatskoj pa bi bilo u redu da i malo to sada vrate hrvatskom narodu.

Znači što je konkretno dogovoreno?

Očito ništa.

Covjek otide u inozemstvo upijati neoliberalisticke doktrine a mediji ga prikazuju kao financijskog mesiju. “Vidi ga on je osobno isao kod investitora, njemu je stalo do nas malih Hrvata, dovesti ce prvi RH u red” predstavlja poruku koja se subliminarno servira citateljima. Ne koci potraznju, olabavi poreze, spustaj kamatne stope- kratkorocno mozda gubis, dugorocno debelo dobivas.

Jao jao jao!

Mene sve to podsjeća na njemačku uzrečicu “Wir reden uns vorbei” (naški “ja u klin, ti u ploču”). Nisam siguram koliko je detaljno gospodin Nielsen upućen u sitaciju u Hrvatskoj (posebno uz sve probleme s kojima se u posljednje vrijeme suočava UniCredit). Jer postići primarni budžetski sufict 1,5% BDP-a za bilo kojeg premijera i bilo kojeg ministra financija u Hrvatsko će biti herkulovski težak pothvat. Vujčić je izjavio da to ne očekuje ove godine. Što će se dogoditi u međuvremenu? Tko će, kada i kako sačiniti plan za ostvarenje primarnog budžetskog suficita? Imaju li svi ti naši silni ekonomski analitičari uopće predodžbu kakav je to pothvat i što to iziskuje?!?!

Ja i dalje tvrdim da će sve to završiti tako da će i Hrvatska morati zatražii financijsku pomoć kada se više ne bude mogla samostalno zaduživati. Reforme će početi tek tada.

New Report

Close