Bosna i Hercegovina, odnosno FBiH počela je šire otvarati vrata obnovljivim izvorima energije, pokušavajući provesti Europsku energetsku direktivu koja do 2020. predviđa smanjenje emisije štetnih plinova za 20%, te 20-postotni udio obnovljivih izvora u proizvodnji električne energije.

Krajem prošlog tjedna u Mostaru je potpisan memorandum o razumijevanju između tvrtke Gradina iz Tomislavgrada i kineskih kompanija China Machinery Engineering Corporation (CMEC) i China-Africa Investment and Development Corporation (CAIDC) s ciljem izgradnje vjetroelektrane na području općine Tomislavgrad, vrijedne oko 150 milijuna KM (oko 600 milijuna kuna), javlja agencija Fena.

Završetak gradnje 2017.
Memorandum o razumijevanju potpisali su direktor tvrtke Gradina Mate Dukić, kao vlasnik koncesije, te predstavnici kineskih kompanija – investitora projekta Li Xuegiang iz CMEC-a i Mu Yushi iz CAIDC-a. Tim memorandumom partneri se obvezuju na suradnju kojoj je cilj izgradnja vjetroelektrane na lokalitetu Gradina u općini Tomislavgrad, a koja bi, kako je planirano, imala 35 pojedinačnih vjetrenjača, snage 3,2 megavata. Prema riječima direktora Dukića, još 2006. godine počelo se s mjerenjem vjetra, urađeni su vjetro i energetski atlasi i ostale tehničke pojedinosti, te je cilj da se s radovima na vjetroelektrani krene što prije.  On je istaknuo kako je riječ o prvoj vjetroelektrani u BiH koja ima ogroman značaj, a čija bi izgradnja trebala završiti 2017. godine.  

Iskusni partneri
U ime kineskih kompanija Mu Yushi je izrazio zadovoljstvo potpisivanjem memoranduma, dodajući kako je domaći partner napravio pravi izbor jer je za partnere odabrao te dvije kineske tvrtke koje imaju vrlo uspješne projekte u području obnovljivih izvora energije izvan granica Kine, odnosno u cijelom svijetu. Gotovo istovremeno, Ministarstvo gospodarstva Unsko-sanskog kantona, putem Povjerenstva za koncesije, raspisalo je na temelju Zakona o koncesijama i odluke vlade javni poziv za dodjelu koncesije za korištenje građevinskog zemljišta za istraživanje, projektiranje, građenje, uređenje, opremanje, korištenje i održavanje postrojenja za pretvaranje energije vjetra u električnu energiju, odnosno vjetroelektrana na području grada Bihaća.

Instalirane vjetroelektrane bi trebale biti pojedinačne snage do 5 megavata. Tim javnim pozivom budućem koncesionaru daje se pravo obavljanja gospodarske djelatnosti za izgradnju postrojenja za pretvaranje energije vjetra u električnu energiju – vjetroelektrane ukupne instalirane snage do 40 megavata na dvije lokacije. Predmet koncesije je zemljište površine oko 1,049,611 hektara pogodno za gradnju vjetroelektrana na parcelama na području grada Bihaća. Vrijeme na koje se dodjeljuje koncesija iznosi najviše trideset godina, s početkom od dana puštanja vjetroelektrana u komercijalni pogon.

Produženje koncesije
Ukoliko rezultati mjerenja na prostoru izabranih lokacija pokažu da nema ekonomske opravdanosti za gradnju vjetroelektrana, koncesijski ugovor prestaje važiti bez ikakvih daljnjih obveza ugovornih strana. Koncesijski ugovor se također može i produžiti, a pravo na produženje roka korištenja ove koncesije, davatelj koncesije će odobriti pod uvjetom da je koncesionar za vrijeme trajanja koncesije potpuno i na vrijeme izvršavao svoje obveze utvrđene ugovorom o koncesiji.  Uz navedeno, vlada Federacije BiH dala je prethodnu suglasnost Federalnom ministarstvu energije, rudarstva i industrije u postupku izdavanja energetske dozvole, kompaniji Kamen-dent iz Mostara za izgradnju vjetroelektrane Kupres 1, instalirane snage 48 megavata (16×3 MW), te jednake odobrene snage priključenja. Planira se da će vjetroelektrana godišnje proizvoditi 139,5 megavatsati električne energije, a gradnja je planirana na lokaciji sela Ravno-Kozjača na području općine Kupres. 

Kredit njemačke banke

Gradnja na Podveležju krajem ove godine

Vlada Federacije BiH dala je suglasnost Elektroprivredi BiH za izgradnju vjetroelektrane Podveležje na području Mostara, što podrazumijeva prvo gradnju ceste, trafostanica, a zatim i vjetroturbine. Početak gradnje na projektnom području vjetroelektrane Podveležje planiran je za četvrto tromjesečje 2016. godine. Financijska sredstva su osigurana iz kredita Njemačke razvojne banke KfW u iznosu od 90% investicije, dok vlastita sredstava iznose oko 10% investicije, potvrđeno je agenciji Fena iz Službe za komunikacije Elektroprivrede BiH.