Ustavni je sud od 1. siječnja 2016. ukinuo dio izmjena i dopuna Zakona o državnim službenicima koje su Vladi Zorana Milanovića omogućavala tzv. revolving door model zapošljavanja.  

Taj je model uveden početkom 2012. kako bi Vlada pokazala da ne podržava bujanje državnog aparata, odnosno da će svi angažirani savjetnici, glasnogovornici i šefovi iz 20 ministarskih kabineta, ali i iz kabineta predsjednika Sabora, morati otići s prestankom mandata onoga tko ih je odabrao. Prema revolving door modelu zaposleno je više od 140 ljudi koji su odlukom Ustavnog suda mahom dobili otkaz, i to samo nekoliko dana prije nego što bi ionako otišli. 

Redakcije bez milosti 
Ti su se službenici zapošljavali bez javnog natječaja i pristali su napustiti poziciju odlaskom 'svog' ministra. Jedan od rijetkih izuzetaka je glasnogovornik Vlade, koji uživa status dužnosnika, a to znači primanje pune plaće prvih šest mjeseci nakon odlaska te pola plaće sljedećih šest mjeseci.  Ipak, nisu svi završili na burzi rada. Glasnogovornici su većinom regrutirani među novinarima, no tek dio njih ima u džepu ugovor s poslodavcem po kojem se može vratiti u svoju redakciju. Oni najsretniji nastavili su s novinarstvom na istoj onoj poziciji koju su nekoć napustili, ostali su pak u međuvremenu degradirani, prebačeni u druge rubrike i na znatno slabije plaćena radna mjesta. Bolje od ostalih prošli su glasnogovornici koji su došli iz javnih medija, njima poslodavac nije radio probleme oko povratka.  

Ustavni sud dokinuo svaku nadu 
Nitko od otpuštenih korisnika revolving doora ne želi javno istupati, no anonimno su nam iznijeli svoje mišljenje o tom modelu. "Najveći je problem što su nas izabrali kao dužnosnike, a nismo dobili njihova prava. Već od polovice mandata mog ministra počeo sam razmišljati o tome što ću raditi kad on ode. Neki od kolega su već davno počeli lobirati kod drugih stranaka ne bi li i nakon promjene vlasti ostali u kabinetu jer ih je po izmjenama Zakona o državnim službenicima i novi ministar, ako to želi, mogao ostaviti na poslu.

No, takve je planove omela odluka Ustavnog suda kojom smo svi momentalno dobili otkaz, bez prilike da se nekoga od nas zadrži na poslu. Neki su u tome uspjeli, i to oni koji nisu čekali izbore nego su puno prije potpisali ugovor o radu na neodređeno s institucijom u kojoj su trebali biti tek privremeni angažirani", otkriva naš sugovornik, kojem takvo što nije padalo na pamet. Njegov je prijedlog raspisivanje javnog natječaja i profesionalizacija posla glasnogovornika, što bi osiguralo kontinuitet funkcioniranja kabineta. No, ljudi koji su osmislili projekt revolving door misle potpuno drukčije. "Svi su oni znali što potpisuju. Došli su zbog novih izazova, više plaće, zasićenja dotadašnjim poslom.

Uostalom, takav model u Sloveniji već dugo funkcionira. Nikako nije dobra ideja da osoba koja je bila glasnogovornik ili šef kabineta, dakle ministrov najbliži suradnik, ostane u kabinetu i nakon njegova odlaska. Oni su ipak zajedno provodili neku politiku, pa kako možeš jedan dan surađivati s primjerice SDP-ovim Rankom Ostojićem i Arsenom Baukom a drugi dan s, recimo, Vasom Brkićem iz HDZ-a? Velika je šansa da novi ministar neće imati povjerenja u naslijeđeni kadar. A sada, kad je Ustavni sud ukinuo revolving door, vjerojatno nas čekaju najmešteni natječaji za popunu ministarskih kabineta", kaže naš sugovornik, blizak SDP-u. 

Dio i na Pantovčaku

Rekorder Maras sa 8 zaposlenih 

Kako doznajemo u Ministarstvu uprave, na dan 28. prosinca 2015. na temelju revolving door modela bilo je zaposleno ukupno 106 službenika. Od toga ih je najviše, po osmero, bilo u Ministarstvu poduzetništva i obrta, Uredu potpredsjednika Hrvatskog sabora i Uredu predsjednika Vlade RH; po sedmero ih je bilo zaposleno u Ministarstvu zaštite okoliša, Ministarstvu gospodarstva i Ministarstvu rada, šestero u Ministarstvu znanosti, petero u Ministarstvu  prometa i infrastrukture te Ministarstvu branitelja, a četvero ih je radilo u Uredu predsjednice RH.