Igor Mirović, potpredsjednik vladajuće Srpske napredne stranke, rekao je Tanjugu da je prije desetak dana potpisan ugovor o izradi idejnih projekata za izgradnju autoceste Novi Sad – Ruma. "Prije desetak dana su od strane investitora, Ministarstva prometa i Uprave za kapitalna ulaganja, potpisani ugovori o izradi idejnih projekata za autocestu Novi Sad – Ruma, a sljedeća godina bit će godina projektiranja", rekao je Mirović. "Jako je važna simbolika da je i u ovom antagonističkom modelu koji je danas na snazi u odnosu pokrajinske administracije prema vladi moguće napraviti nekoliko koraka naprijed", rekao je Mirović. 

Natjecanje s Hrvatskom
Gradnja autoceste Novi Sad – Ruma, u dužini od oko 38 kilometara, trebalo bi biti podijeljena u četiri dionice: Ruma – ulaz u tunel kroz Frušku goru, druga dionica je tunel, treća izlaz iz tunela do petlje na Mišeluku, dok je četvrta obilaznica oko Petrovaradina. Prema njegovim riječima, projekt je to koji je ekonomski isplativ jer i mogući koncesionar može naći svoj interes na toj autocesti kojom će prolaziti više od 5000 automobila dnevno. Ujedno to je i vrlo složen projekt u sklopu kojeg se nalazi i novi most na Dunavu koji od Petrovaradina preko Rafinerije izlazi na autocestu Beograd – Subotica.

Koliku važnost Vučićeva vlada pridaje izgradnji autocesta najbolje pokazuje njegova nedavna izjava prilikom najave brojnih infrastrukturnih projekata za sljedeće dvije godine, prema kojoj će Srbija krajem 2016., a najkasnije početkom 2017. godine imati više kilometara autocesta od Hrvatske, koju je nazvao "velesilom" po broju autocesta."U ožujku 2017. Srbija bi po prvi put po broju kilometara autoceste trebala preteći Hrvatsku, koja je velesila po pitanju broja autocesta. To nije mala stvar za našu zemlju", navodili su srpski mediji Vučićevu izjavu na skupu u Beogradu. Srpski premijer najavio je da će Koridori 10 i 11 prema jugu i jugoistoku države biti završeni 2017. godine, te je naglasio kako je istodobno u tijeku i modernizacija željeznice, što bi trebalo potaknuti prijevoznike da još više koriste srpske ceste i pruge, što bi sve trebalo pridonijeti rastu bruto proizvoda.

"Bit će to poticaj da svi koji putuju kroz Srbiju putuju još više, a imat ćemo povećan BDP kroz različite prihode, prije svega od naplate cestarina", rekao je Vučić.Koridor 10, kao jedan od najvažnijih paneuropskih koridora koji prolazi kroz Srbiju, povezuje Austriju, Mađarsku, Sloveniju, Hrvatsku, Srbiju, Bugarsku, Makedoniju i Grčku. Tim projektom prometno-transportni sustav Srbije trebao bi postati kompatibilan sa sustavom Europske unije, uz znatno olakšanje i ubrzanje međunarodnog prijevoza

Od Austrije do Grčke
Glavni krak Koridora 10 ide od Salzburga preko Ljubljane, Zagreba i Beograda, prema Nišu, Skoplju i Solunu, a od Niša se odvaja krak prema istoku i Bugarskoj. Istočni krak Koridora 10, od Niša do granice s Bugarskom kod Dimitrovgrada, dugačak je 86,9 kilometara.Autocesta Beograd – Južni Jadran, takozvani koridor 11, veza je između Srbije i Crne Gore, a posredno treba povezati Rumunjsku, Srbiju i Crnu Goru pa se vezuje na pomorski put prema Italiji i Sredozemlju. Završetak ključnih dionica kroz Srbiju na ovoj autocesti očekuje se do kraja 2016. godine. S MMF-om je za Koridor 11 dogovorena koncesija kao model financiranja. 

Istočni krak

Otvorena 23 km na Koridoru 10

Premijer Srbije Aleksandar Vučić jučer je kod Bele Palanke bio nazočan otvaranju dionice istočnog kraka Koridora 10 Crvena Reka – Čiflik – Staničenje u dužini od 23 kilometra. U promet će biti puštena dionica Crvena Reka – Čiflik u dužini od 13 kilometara u punom profilu autoceste, kao i 10,6 kilmetara od ukupno 12,2 kilometara na dionici Čiflik – Staničenje, kod Pirota u polu profilu. Na dionici Čiflik – Staničenje otvorena je jedna strana autoceste s tri prometne trake.