Od 1. siječnja 2016. kreće novi val znatnijeg pada kamatnih stopa na kredite, najavile su vodeće banke, što je posljedica sada već duljeg razdoblja snižavanja europskih, ali i nacionalnih referentnih stopa. Nova će snižavanja kamata u većini banaka zahvatiti i kredite konvertirane iz švicarskog franka.

U posljednje dvije godine hrvatske su banke više puta snižavale kamatne stope na kredite, i stare i nove. Trend će se nastaviti i u 2016. godini. 

Globalno okruženje koje favorizira niske kamatne stope bankama daje određeni manevarski prostor za potencijalni nastavak trenda smanjivanje kamatnih stopa, komentirao je za HRT Alen Kovač, makroekonomski analitičar.

Tako se za stambeni kredit u jednoj banci od primjerice 80 tisuća eura, početkom 2014. plaćala mjesečna rata od 475 eura. Zbog svih dosadašnjih snižavanja kamatnih stopa, ali i najnovijeg, od 1. siječnja 2016.  mjesečna bi rata trebala biti manja za 54 eura. Kamatne stope padaju i za eurske ali i za sve traženije kunske kredite. 

Potražnja je veća nego dosad i Hrvati primarno traže kredite u kuni, nama to odgovara jer smo mi dosad bili jedina banka koja je bila primarno vezana za kunu, a s ovim mjerama HNB-a bit će to olakšano i drugima, kaže Tomislav Vuić, predsjednik Uprave HPB-a. 

Naime, HNB je za 2016. najavio nove mjere povoljnijeg zaduživanja banaka u domaćoj valuti, a to bi trebalo dodatno povećati broj kunskih kredita. No, uz niže kamate na kredite, ruku pod ruku idu i niže kamate na štednju. 

Razlika između Hrvatske i drugih europskih zemalja još je veća kada je riječ o kamatama na kredite. No bankari kažu, u Hrvatskoj će one biti veće sve dok se ne smanje javna potrošnja i dug, te tako poveća kreditni rejting zemlje.