Predstojnik Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom Mladen Pejnović objavio je u razgovoru s novinarima da odlazi s te pozicije. Povlači se, najavljuje, u mirovinu, za koju ima potreban broj godina radnog staža, a novoj Vladi, ma tko ju formirao, kaže kako ostavlja nakon gotovo pune četiri godine vođenja DUUDI-ja znatno sređenije stanje u državnom portfelju.

“Dočekala nas je nesređena podatkovna osnova trgovačkih društava i nekretnina. U trgovačkim društvima, koja su bila knjigovodstveno vođena na različitim ministarstvima i institucijama, uveli smo reda i objedinili ih u sustavu državne imovine, dok u nekretninama još ima posla i biti će potrebna još jedna godina za sređivanje knjiga, budući da još ima puno imovine koja je općenarodno dobro i društveno vlasništvo”, kaže Pejnović. Osim novog zakonskog okvira i prve strategije upravljanja državnom imovinom, on je zadovoljan i postignutim financijskim rezultatima.

Dobit strateških trgovačkih društava u vlasništvu RH u 2014. godini povećana je za 3,6 puta naspram prethodne godine, na 3,8 mlrd kuna, a i ova godina, očekuje Pejnović, biti će dobra jer Petrokemija gotovo da nema gubitka, HPB dobro posluje. U upravljanju tvrtkama vodilo se racionalizacijom i smanjenjem rashoda, pa je i broj zaposlenih smanjen za preko 11 posto. Jedan od glavnih pomaka u upravljanju državnom imovinom Pejnović izdvaja ukidanje prakse prodaje za 1 kunu i pozajmica za isplate plaća i poslovanje tvrtki.

Bilo je, kaže Pejnović, pritisaka da se prodaje po nižim cijenama, pa čak, kao u slučaju Jadroplova, da se cijena smanji više od gubitaka ili da se anticipira gubitke do 2017. i za njih umanji vrijednost vlasničkog udjela. To je za rezultat imalo da se smanjio odaziv ulagača, ali praksa rasprodaje više nema u Hrvatskoj, ističe Pejnović. 
Slučaj koji odudara od toga je tvrtka-kći riječkog brodogradilišta 3. maj MID, koja je po simboličnoj cijeni prodana istom vlasniku kao i škver – pulskom Uljaniku.

Pejnović navodi i kako je ukupno iz državnog porftelja javnim nadmetanjem u njegovu mandatu prodano dionice i udjeli u 25 poduzeća, u 70 tvrtki prodaja je obavljena putem Zagrebačke burze, dok je u osam poduzeća proveden postupak istiskivanja manjinskih dioničara, a u tri provedeno preuzimanje. Rješavanje dionica i udjela Pejnović sa suradnicima najavljuje nastaviti i u narednoj godini. U portfelju Centra za restrukturiranje i prodaju ima dionica i udjela u 470 poduzeća koje nitko ne želi i prvi zadatak nove vlade u upravljanju imovinom biti će riješiti se tog portfelja. Ono što se ne prodaje treba pokloniti ili dati u stečaj”, ističe Pejnović.

Novoj vladi slijedi i angažiranje head huntera kod izbora menadžmenta u javnim i poduzećima od strateškog interesa, a nasljednicima Pejnović ostavlja i propis da se i izbor uprave i nadzornika odvija putem javnih natječaja.

Jedno od područja na kojemu predstoji najveći posao u sređivanju po Pejnoviću je nekretninski fond. Ukupno je pod upravljanjem 5,5 tisuća nekretnina, od čega je 1280 poslovnih prostora, a 4200 stanova. Pejnovićeva administracija provela je snimanje stanja na terenu i utvrdila da od korisnika poslovnih prostora ugovore o zakupu ima njih 800, no samo ih 300 redovito plaća zakup. Među korisnicima stanova je, pak, 1200 bespravnih stanara. Ukupno je od nekretnina država za Pejnovićeva upravljanja ovim sustavom uprihodila 251 milijuna kuna, za oko 70 posto više nego što je ubirano u doba prethodne institucije AUDIO. U segmentu državnih stanova i poslovnih prostora velik posao još slijedi, jer su se korisnici naviknuli da ne plaćaju. Prema poduzećima se već krenulo i s tužbama – Pejnović navodi kako ih je pokrenuto oko 350, dok se u slučaju stanova, budući da u njima ima dosta socijalnih slučajeva, najprije poseže za opomenama i ponudama otplate duga na 12 rata, pa tek potom slijedi utuženje.

“Krenuli smo u komercijalizaciju svega što je moguće”, zaključuje na kraju Pejnović, koji od neispunjenih planova navodi koncept holdinga za državni sektor, kakav postoji primjerice u Austriji. Jedan od projekata koji ostavlja neriješen je, kaže, selidba predsjednice Kolinde Grabar Kitarović u vilu u Visokoj, dok je nedovršen ostao i Trg pravde na zagrebačkom Črnomercu. U prvom slučaju krivnja je po Pejnoviću na predsjednici, dok je drugi projekt zaustavljen zbog neprihvatljivo visokih cijena koje su bile nuđene od privatnih partnera za taj kompleks. Na proizvke kako je dopustio da državna ministarstva iznajmljuju poslovne prostore u privatnim objektima, Pejnović uzvraća da ih je 80 posto u državnim prostorima, dok su samo četiri ministarstava u zakupu. No, zakupi koje su ugovararili, uzvraća Pejnović, upola su niži nego su bili u vrijeme AUDIO-a.