‘Ove godine rast 1,5 posto, iduće ponovno usporavanje’

Autor: Ana Blašković , 21. prosinac 2015. u 08:47
Dubravka Jurlina Alibegović, ravnateljica Ekonomskog instituta, Foto: Anto Magzan/PIXSELL

Najveći rizik za gospodastvo je politička neizvjesnost.

Ekonomski institut (EIZ) prognozira 1,5 posto rasta ove godine, no već iduće očekuju ponovno usporavanje gospodarstva na 1,1 posto što je opreznija procjena od HNB-ovih 1,8 posto, no i dalje unutar raspona statističke greške. Posljednje prognoze Instituta, predstavljene u publikaciji Croatian Economic Outlook Quarterly, blago su povišene u odnosu na rujanske nakon objave dobrih rezultata trećeg kvartala, kao mjesečnog indikatora poslovnog ciklusa te podataka o industrijskoj proizvodnji i trgovini na malo za listopad, kaže ravnateljica EIZ-a Dubravka Jurlina Alibegović. Ovogodišnji rast najviše gura snažna potrošnja kućanstava zahvaljujući poreznom rasterećenju dohotka s početka godine. Potrošnja bi ukupno mogla porasti 0,9 posto na što povoljno utječu niske cijene goriva i dobri turistički rezultati.

Unatoč pritiscima Europske komisije za kontrolom deficita, državna potrošnja na razini godine zbog izbora porast će 0,4 posto dok će investicije, koje su 2014. dotakle dno, 2015. porasti i više od jedan posto. Turizam i nastavak bržeg rasta izvoza od uvoza, dovest će bilancu plaćanja u plus od 0,8 posto, bez efekta konverzije kredita u franku.

U naredne dvije godine trebao bi uslijediti ubrzani rast investicija, rast potrošnje kućanstava, ali i fiskalna konsolidacija uz pad državne potrošnje dok bi trgovina s inozemstvom trebala pozitivno doprinositi rastu, uz sporije stope rasta izvoza i uvoza. Deficit će ove godine biti 4,5 posto BDP-a, a potom se smanjiti 4 pa na 3,5 posto u 2017. Iduće godine Institut očekuje smanjenje plaća u javnom sektoru te dogovor nove vlade i sindikata javnog sektora o prolongiranju povišice zbog rasta BDP-a.

Ključni faktor rizika ekonomije je politička neizvjesnosti s obzirom da se zasad ne zna hoće li se formirati vlada ili se uskoro raspisuju novi izbori. Ponovljeni izlazak na birališta izvjesno bi odgodio strukturne reforme i potrebno fiskalno stezanje remena što bi utjecalo na negativno utjecalo na državnu potrošnju, investicije, proračunski deficit i stopu rasta BDP-a, zaključili su iz Ekonomskog instituta.

Komentari (3)
Pogledajte sve

Ma koji rast ?

Vladajući SDP+HNS Kukuriku koalicija su nas zadužili za 100 miliardi !

Znate li koliko je to ?

Sto tisuća miliona !

100.000.000.000,00 !


Zasto bi vasim prognozama bilo tko vjerovao? Na pocetku godine ste tvrdili, da ce rast biti max. 0,5%, nakon toga 0,9%, sad odjedanput 1,5%, dok HNB prognozira 1,7%. Znaci, "fulali" ste u vasoj prognozi 300%. I umjesto da se pokrijete usima, vi za iducu godinu prognozirate nize stope rasta, dok normalni ljudi, koji nemaju rupu medju usima, tendiraju stopi rasta od 2,5% do 3%. Prvenstevno zbog izvoza, koji bi trebao biti jednu milijardu eura visi nego ove godine, sto odgovara rastu GDP-a od 2,2%. Da ne govorim o drugim tuzemni pokazateljima.

prognozeri kao Čačić, taj je tvrdio dati ostavku do 9-og mjeseca u prvoj godini mandata, ako ne bude rasta. znamo koliko je poslije toga plaćica primio i sada bi još na bilo koju stranu, da još malo da svoj doprinos novom rastu, ovo je sprdnja od države, političara i birača

Zasto bi vasim prognozama bilo tko vjerovao? Na pocetku godine ste tvrdili, da ce rast biti max. 0,5%, nakon toga 0,9%, sad odjedanput 1,5%, dok HNB prognozira 1,7%. Znaci, “fulali” ste u vasoj prognozi 300%. I umjesto da se pokrijete usima, vi za iducu godinu prognozirate nize stope rasta, dok normalni ljudi, koji nemaju rupu medju usima, tendiraju stopi rasta od 2,5% do 3%. Prvenstevno zbog izvoza, koji bi trebao biti jednu milijardu eura visi nego ove godine, sto odgovara rastu GDP-a od 2,2%. Da ne govorim o drugim tuzemni pokazateljima.

New Report

Close