Tvrtki Plinacro doznačen je prvi dio bespovratnih sredstava iz CEF fonda za pripremne aktivnosti projekta plinovoda za LNG na pravcu Zlobin-Bosiljevo-Sisak-Kozarac-Slobodnica, odnosno nešto manje od milijun eura s obzirom da je doznačeno 40 posto od ukupno odobrenih 2,25 milijuna eura, izvijestili su u četvrtak iz Plinacroa. 

 Plinacro je u srpnju ove godine za svoj projekt glavnog otpremnog plinovoda za LNG na pravcu Zlobin-Bosiljevo-Sisak-Kozarac-Slobodnica dobio 2,25 milijuna eura bespovratnih sredstava iz Instrumenta za povezivanje Europe (CEF), fonda namijenjenog infrastrukturnim projektima transporta, telekomunikacija i energetike. 
 Ovih je dana to dobilo i formalniji oblik s obzirom da su Izvršna agencija za inovacije i mreže (INEA), u ime Europske komisije, te s druge strane Plinacro potpisali sporazum o bespovratnim sredstvima dobivenim od CEF-a. 
 "Tim je sporazumom uz ostalo definirano kako INEA dio sredstava doznačuje odmah po potpisivanju sporazuma te je, slijedom toga, Plinacrou uplaćeno 40 posto ukupno odobrenih sredstava. Ostatak iznosa bit će uplaćen po završetku pripremnih aktivnosti za koje su sredstva odobrena, a što je planirano u prvoj polovici 2018. godine", navodi se u priopćenju.  
 Plinacro je bespovratna sredstva iz CEF fonda dobio za pokriće polovice troškova pripremnih aktivnosti projekta plinovoda Zlobin-Bosiljevo-Sisak-Kozarac-Slobodnica. Potpisanim sporazumom definirano je kako će taj novac biti utrošen za studiju izvodljivosti i investicijski zahtjev, koji se sastoji od poslovnog plana (uključujući market test), studije isplativosti (CBA analize) i prekogranične raspodjele troškova (CBCA). Uz to, sredstva će biti utrošena i na izradu glavnog i izvedbenog projekta za sve dionice plinovoda, od Zlobina do Slobodnice. Drugim riječima, iz CEF fonda bit će sufinancirana predinvesticijska faza projekta, objašnjavaju iz Plinacroa. 
 Podsjećaju također kako je projekt plinovoda Zlobin-Bosiljevo-Sisak-Kozarac-Slobodnica sredinom studenoga uvršten na drugu Listu projekata od zajedničkog interesa Europske unije (PCI), a već ranije je uvršten i na CESEC listu prioritetnih projekata kojima bi se trebala osigurati diverzifikacija i sigurnost opskrbe prirodnim plinom zemalja članica EU iz srednje i jugoistočne Europe.
 Taj bi plinovod trebao biti dijelom plinskog koridora Baltik-Jadran, kojim bi se povezali poljski i hrvatski LNG terminali te je, kako ističu iz Plinacroa, ključan za pouzdanost, ali i opstojnost opskrbe prirodnim plinom zemalja u širem okruženju. Plinovod bi se, naime, u Slobodnici vezao na postojeću interkonekciju Hrvatska – Mađarska te na planirane interkonekcije sa Srbijom (Slobodnica-Sotin-Bačko Novo Selo) i Bosnom i Hercegovinom (Slobodnica-Brod-Zenica). Bez ovog plinovoda, bilo bi nemoguće transportirati plin s LNG terminala u navedene države, a preko Mađarske i dalje za Slovačku i Ukrajinu te preko Srbije za Rumunjsku i Bugarsku, objašnjavaju iz Plinacroa.
 Po podacima koje iznose, ukupna vrijednost investicije je oko 370 milijuna eura. Ukupni kapacitet plinovoda iznosi 10 milijardi prostornih metara godišnje, a dovršetak prve faze (kapacitet 4,6 milijardi prostornih metara/godišnje) planiran je 2019. godine, naglašavaju iz Plinacroa.