Hrvatska narodna banka trenutno je u pogledu makroekonomskih prognoza i projekcija najoptimističnija od svih institucija koje ih redovito iznose. Dakle, počevši od Europske komisije, MMF-a, EBRD-a ili Svjetske banke pa do zagrebačkog Ekonomskog instituta i poslovnih banaka.

Guverner Boris Vujčić u srijedu je istaknuo kako u HNB-u očekuju da će i u četvrtom kvartalu rast BDP-a premašiti dva posto (računaju s 2,3 posto) pa na razini cijele godine sad predviđaju stopu rasta od 1,7 posto. A za razliku od nekih drugih analitičara koji drže da su neki ovogodišnji "poguranci" BDP-a potrošeni kao izvor daljnjeg ubrzanja rasta, prema stručnjacima HNB-a rast bi dogodine mogao i dodatno blago ubrzati, na 1,8 posto realno. U HNB-u, naime, uz nastavak rasta izvoza robe i usluga (premda sporiji nego ove godine) očekuju povoljnija kretanja zaposlenosti i usporavanje razduživanja što bi za rezultat trebalo imati dodatno ubrzanje osobne potrošnje (s 1,0 na 1,5 posto rasta).

Daljnje pomake očekuju i u području investicija u fiksni kapital, koje bi mogle ubrzati rast s ovogodišnjih 1,5 na 2,4 posto. Nakon što su ove godine rastu BDP-a investicije pridonijele ponajprije zahvaljujući ulaganjima javnog sektora, dogodine bi napokon trebale živnuti i one privatnoga sektora, kaže guverner, dijelom i zbog jačeg povlačenja novca iz fondova EU. Naravno, HNB-ove projekcije rasta prate i opaske o rizicima. Uz moguće usporavanje rasta pojedinih bržerastućih tržišta, na rast bi prigušujuće mogle djelovati i dodatne mjere fiskalne konsolidacije koje su do sastavljanja vlade i proračuna nepoznanica, a uza sve tu je i neizvjesnost vezana uz migrantsku krizu.

Konačno, i 1,8 posto rasta i dalje je niže od svih tzv. novih članica EU – osim Bugarske. S obzirom na visinu javnog duga Hrvatske i prateće velike troškove kamata, ubrzanje gospodarskog rasta kakvo danas predviđa HNB u svakom slučaju nije ni približno dovoljno za ublažavanje problema takozvanog efekta grude snijega. Prosječna kamatna stopa koju plaćamo na javni dug i dalje je osjetno veća od rasta (nominalnog) BDP-a, a to znači da i bez novoga deficita javni dug raste. Hrvatska će, međutim, prema HNB-u, ove godine smanjiti deficit opće države za oko 1,7 milijardi kuna, ali time će on i dalje iznositi visokih 16,7 milijardi kuna ili pet posto BDP-a.

Imajući to u vidu, javni dug povećat će se na kraju manje nego što se prvotno računalo i što je i nedavno u svom izvješću predvidjela Europska komisija. U HNB-u računaju da će javni dug ove godine dosegnuti oko 86,5 posto BDP-a. Manjem prirastu duga pridonijet će, među ostalim, i nedavno realizirana nova runda povlačenja dijela mirovinske štednje iz fondova drugog stupa u proračun. "Da se zaustavi učinak grude snijega potrebna je snažnija fiskalna prilagodba", ističe guverner dodajući kako ona u Hrvatskoj zapravo i nije dramatična, jer je većina zemalja EU tijekom krize poduzimala i veće fiskalne napore.

Trebali bismo primarni suficit (proračunski skor bez troškova kamata) od barem jedan posto BDP-a, sto bi zahtijevalo prilagodbu za sest do osam milijardi kuna. Problem je, međutim, što ni za iduću godinu u HNB-u ne smatraju izglednim suficit već se i bez troška kamata računa na manjak proračuna. Činjenica da Hrvatska danas plaća osjetno veću premiju rizika u odnosu na usporedive europske (razlika prinosa je iznad 1,5 postotnih bodova, a u zadnje vrijeme čak i raste), samo je dodatno upozorenje o nužnosti poboljšanja performansa hrvatske ekonomije u 2016. i inicijalnoj percepciji tržišta što će nova Vlada poduzeti", ističe Vujčić.

Monetarna politika, kaže, ostaje ekspanzivna. Trenutno se to očituje u strukturnom višku likvidnosti na tržištu od 8-9 milijardi kuna, što je gotovo tri puta više nego na području eurozone. Početkom 2016. HNB će krenuti i sa strukturnim repo aukcijama kojima će se bankama osigurati dugoročniji izvori kunske likvidnosti i tako podržati kunsko kreditiranje. taj će se instrument koristiti u mjeri u kojoj neće narušiti stabilnost tečaja. "Ukratko, što više učini nova vlada, više će biti i prostora za djelovanje monetarne politike", zaključuje Vujčić.