Ni Vučićevoj vladi, kao i onim prije njega, nije uspjelo prodati Telekom Srbija. Od šest ponuda jedna je bila najbolja, ali i ne dovoljno dobra da bi kupac preuzeo 58 posto dionica srpske telekomunikacijske kompanije. Zbog toga se u srpskoj javnosti smjesta pojavilo pitanje: Što sada s telekomom?  Odgovori dolaze sa svih strana. Tako Aleksandar Vulin, ministar rada i zapošljavanja, kaže da će se Telekom morati restrukturirati, što znači da će morati smanjiti broj zaposlenih i promijnitieni pristup poslovanju.

"Postoje vrlo precizne projekcije koliko će Telekom u sljedeće četiri godine morati smanjiti broj zaposlenih", rekao je Vulin, dodajući da ne očekuje otpore i sukobe jer su predstavnici sindikata svjesni da su otpuštanja nužna. "Da je Telekom Srbija privatiziran, time bi se bavio neko drugi, ali budući da nije – time će se baviti država, ali će se baviti kao najbolji menadžer na svijetu, s ciljem da stvorimo uspješnu i jaku kompaniju koje će morati natjecati s velikom konkurencijom na tržištu", dodao je Vulin.

Ulagati u tehnologiju
"Država mora uraditi sve, točnije profesionalni menadžment. Telekom mora postati konkurentan da bi izdržao žestoku utakmicu s dva druga mobilna operatera. Mora doživjeti reorganizaciju, a također treba više ulagati u tehnologiju i razvoj, nove servise i nove usluge", kaže Rasim Ljajić, ministar trgovine i telekomunikacija. Odluka vlade da ne proda Telekom Srbija je dobra, slažu se ekonomisti i dodaju da bi sada domaćeg operatera trebalo "stegnuti", a da bi se vlada prema toj kompaniji trebala odnositi jednako kao i privatni vlasnik.

Ljubodrag Savić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu, izjavio je Tanjugu da je ta odluka jedna od lijepih vijesti, ocjenjujući da takvo raspoloženje dijeli većina građana Srbije. "Javnosti je ponuđeno dosta dobrih argumenta, nakon desetljeća lutanja kroz privatizaciju i velikih promašaja", rekao je Savić i dodao da nema razloga prodavati tako dobu kompaniju kao što je Telekom. Savić kaže da vlada Srbije sada treba uraditi sve što bi uradio i privatizacijski fond ili strani vlasnik – prvo je razdvojiti ulogu vlasništva od upravljanja.

"Upravljanje se mora prepustiti profesionalnom menadžmentu, a siguran sam da u Srbiji ima ljudi koji bi to mogli raditi. Međutim, u ovom trenutku se zalažem za inozemni menadžment, jer se oni mogu zaštititi od mogućeg utjecaja političkih stranaka", rekao je Savić i dodao da je Telekom prethodnih godina bio najveća žrtva stranačkog izvlačenja novca. Savić je objasnio da nema sumnje kako će ogroman broj zaposlenih u Telekomu morati svesti na razumnu mjeru. U Telekomu Srbija i povezanimj tvrtkama radi oko 13.000 osoba. "Tu postoje normativi i to je lako uraditi, ali će se morati eliminirati i druge vrste troškova. Vlada bi trebalo shvatiti da je Telekom na liberaliziranom tržištu telekomunikacija, te mora da voditi računa što radi konkrencija", rekao je Savić.

Višak zaposlenih
Prema njegovim rečima, uz sve što se Telekomu događalo on je i dalje je najprofitabilnija kompanija u Srbiji. Ekonomista Saša Đogović kaže da to što Telekom Srbija nije prodan nije nikakva tragedija i da je to svakako bolja odluka ako ponuda nije zadovoljila ciljeve koje je vlada postavila. On je Tanjugu rekao da treba vidjeti kako će se dalje reorganizirati ta kompanija i riješiti višak zaposlenih. 

Traže depolitizaciju upravljanja

'Odbijanjem ponuda zaštitili interese građana'

Konzultant za strana ulaganja Mahmut Bušatlija izjavio je Tanjugu da je odluka da se Telekom ne proda dobra i da je javna uprava tom odlukom pokazala ozbiljnost i zaštitila interese građana. Prema njegovim riječima, daljnji program za tu kompaniju mora biti dobar i profesionalno osmišljen i sproveden. Bušatlija smatra da su Telekomu potrebna depolitizacija upravljanja, potpuna profesionalizacija i restrukturiranje.