U svijetu je 850 milijuna gladnih ljudi i ta brojka svakim danom raste. Za proizvodnju hrane važan resurs je tlo, a to tlo je u današnje vrijeme ugroženo više nego ikad prije raznim degradacijskim procesima poput erozije, zaslanjivanja tla, zbijanja tla, plavljenja i klizišta, smanjenja organske tvari te gubitka biološke raznolikosti. Degradacija tla se ubrzava, potpomognuta ekstremnim vremenskim prilikama uzrokovanima i učincima promjene klime, kako u Europi tako i posvuda po svijetu. Međutim, uz ove klimatske i prirodne učinke nisu zanemarivi i učinci čovjekova neodgovornog korištenja i iscrpljivanja tla poput prenamjene zemljišta, prekrivanja tla i zemljišta te onečišćavanja tla. Sva ta negativna kretanja utječu i na ljude, ekosustave i gospodarstvo.

U obilježavanju Svjetskog dana tla, 5. prosinca i završetka Međunarodne godine tla, diljem svijeta održat će se više događaja i skupova kojima je cilj podići svijest stanovnika i donositelja odluka o važnosti zaštite tla. U Europskom parlamentu održana je zajednička sjednica triju nadležnih parlamentarnih odbora posvećena ovoj temi na kojoj je uz podatke o stanju tla u svijetu posebno naglašena važnost i briga seljaka da budu vlasnici poljoprivrednog zemljišta kojeg obrađuju. „To upravo potvrđuje primjerenost europskog modela poljoprivrede. Vlasnik poljoprivrednog zemljišta će taj vrijedan resurs sačuvati za svoje potomstvo i generacije koje dolaze i nastojat će ga predati u stanju boljem nego što ga je primio“, rekla je hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir.

No, problem vlasništva nad poljoprivrednim zemljištem brine mnoge države. Hrvatska iskustva, ali i iskustva drugih bivših komunističkih država koje su imale, i još uvijek imaju poljoprivredno zemljište u državnom vlasništvu, nisu dobra. „Pojave otimanja zemljišta i koncentriranje poljoprivrednog zemljišta u rukama malog broja pojedinaca, multinacionalnih kompanija ili investicijskih fondova ne jamči odgovorno i brižno postupanje s tlom. Takvi na poljoprivredno zemljište gledaju kao imovinu koja se može založiti u slučaju bankrota, a postupanje s njom isključivo je utemeljeno na izvlačenju profita prekomjernim iscrpljivanjem, bez dostatne brige za buduće generacije“, ističe Petir.

Nažalost, tih kretanja svjesni smo i u Hrvatskoj iako još nisu izražena u razmjerima kojima su izložene zemlje u razvoju ili neke druge zemlje istočnog dijela Europe. „Kod nas se još uvijek vlasništvo koncentrira u rukama domaćih „veleposjednika“ kojima se pogoduje na svakom koraku.
Nažalost, poljoprivrednici i njihove obitelji u ruralnim područjima, koji su jedini i pravi čuvari zemlje, okoliša i tradicije u našoj zemlji nisu u mogućnosti doći u posjed državnog poljoprivrednog zemljišta koje se na čudan i netransparentan način dodjeljuje onima koji ga već ionako imaju previše“, rekla je Marijana Petir. Upravo na taj problem upozoravaju udruge poljoprivrednika cijelo vrijeme, međutim, nema nikakvih pomaka.

Na nedavno održanom okruglom stolu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti o pravnoj zaštiti tla istaknuta su brojna razmišljanja naših uglednih znanstvenika i pravnih stručnjaka o značaju i ulozi tla u svakodnevnom životu građana Hrvatske. Uz neizmjernu ulogu tla u poljoprivredi i proizvodnji hrane, značajna je i neproizvodna uloga tla: klimatsko – regulacijska, kao izvor genetskog bogatstva,  oblikovanju krajobraza te kulturno – povijesna. Tlo je baština koja povezuje naše pretke i naša pokoljenja i time nas obvezuje da ga čuvamo.

Petir upozorava da iako u relativno dobrom stanju, tlo kao strateški resurs nije u dovoljnoj mjeri zaštićeno u Europskoj uniji poput drugih sastavnica
okoliša. Zaštita zraka i zaštita voda uređene su brojnim aktima dok o tlu ne postoji jedinstven regulatorni akt. U Hrvatskoj se susrećemo s istim problemom – nedovoljne regulacije u smislu propisanih standarda kakvoće tla, odnosno graničnih vrijednosti onečišćujućih tvari u tlu, što je pak temelj za odgovorno i održivo korištenje toga resursa.

Pod reflektorima Konferencije o klimi u Parizu francuski ministar poljoprivrede Stéphane Le Foll predstavio je inicijativu „4 promila“. Ta inicijativa temelji se na potencijalu koji ima kapacitet tla da upija ugljik i tako ublažava klimatske promjene. U znanstvenoj zajednici koja se bavi tlom poznata je činjenica da tlo može pohraniti mnogo ugljika. S kapacitetom od 2.400 milijardi tona ugljika tlo je najveći nadzemni bazen ugljika. Stupac tla visok 2 metra može sadržavati četiri puta više ugljika od onog pohranjenog u biomasi na njenoj površini, a također ta pohrana ugljika je dugotrajnija i dobro zaštićena prirodnim zaštitnim mehanizmima.

Svjesni smo degradacije tla kojoj uzrok može biti i gubitak organske tvari. Također znamo kako treba gotovo 1000 godina da nastane jedan centimetar plodnoga tla, a samo jedna jaka kiša da ispere taj centimetar. Ova istraživačka inicijativa stava je kako se godišnje može povećati sadržaj organske tvari u tlu za 4 promila. Upravo zato usmjeravanje pažnje i na sprečavanje gubitka organske tvari u tlu i okretanje toga procesa u drugom smjeru može biti značajno, kako za ublažavanje klimatskih promjena, tako i za očuvanje te moguće povećanje plodnosti tla.