Iako je izraz neprofitne organizacije (NPO) termin koji se često susreće u svakodnevnom životu, za isti ne postoji konsenzus glede opsega i sadržaja. Neporfitna ili nevladina organizacija uključuje udruge, zaklade, ustanove kao i fundacije, vjerske zajednice, sindikate, političke stranke, udruge poslodavaca i sl. kojima su glavna obilježja između ostalog odsustvo mjerenja profita, posebnosti u određivanju ciljeva i strategija,  različitost u strukturi upravljanja te izvorima financiranja, nepostojanje izraženih vlasničkih interesa i sl.  

NPO su načelno uređene posebnim Zakonima kao što su Zakon o udrugama, Zakon o ustanovama, Zakon o zakladama i fundacijama itd. Međutim, osim njih postoji niz zakona o kojima trebaju voditi računa osobe odgovorne za rad NPO-a, kao što su računovodstveni i porezni zakoni, pogotovo ako NPO obavljaju određene gospodarske djelatnosti. Zakoni kojima su uređene NPO nisu jasni te podliježu različitim interpretacijama što ima za posljedicu nedostatak transparentnosti u djelovanju i nadzoru. U skladu s time govori i podatak da je u srpnju 2014. godine u Republici Hrvatskoj bilo registrirano 51.500 udruga od kojih je samo 24.100 udruga upisano u Registar neprofitnih organizacija pri Ministarstvu financija, dok je samo 14.000 udruga obvezno predavati svoja financijska izvješća. Iz navedenog se može zaključiti da postoji veliki raskorak između stvarno aktivnih udruga i broja registriranih udruga.  U skladu s time, od 1. listopada 2014. na snazi novi Zakon o udrugama (NN 74/14).

Tim Zakonom uvedene su ključne promjene vezano uz osnivanje, djelovanje, registraciju, financiranje, imovinu, odgovornost, statusne promjene, nadzor i prestanak postojanja udruga sa svojstvom pravne osobe. Također, udruge su prema novom Zakonu obvezne uskladiti svoje "stare", odnosno donijeti nove statute sukladno novom Zakonu. Krajnji rok za uskladu statuta bio je 1.10.2015., o čemu su udruge dužne podnijeti zahtjev za upis promjena u Registar udruga ili u Registar stranih udruga. Suprotno natpisima medija, udruge koje do navedenog roka nisu uskladile svoje statute neće se automatski brisati iz Registra udruga, već  će se nad njima najprije provesti posredni, a po potrebi i neposredni inspekcijski nadzor kako bi se utvrdilo koje su od tih udruga aktivne te u skladu s utvrđenim poduzeti zakonske mjere.

Računovodstvo i revizija
Također od 1. siječnja 2015. na snazi je  Zakon o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija (NN121/14)1 koji regulira načine vođenja neporfitnog računovodstva, te rokove izvješćivanja. Uz Zakon su donesena još dva Pravilnika2 koja detaljnije uređuju nepofitno računovodstvo, računski plan te registar NPO-a.  Osnovna značajka Zakona je uvođenje obveze dostave financijskih izvještaja za sve neprofitne organizacije te javna objava financijskih izvještaja. Prema Zakonu udruge su obvezne voditi dvojno knjigovodstvo u prve tri godine poslovanja od osnivanja NPO bez obzira na razinu prihoda i imovine.  Također, NPO koje imaju vrijednost imovine i prihoda na kraju svake od prethodne tri godine, uzastopno manju od 230 tisuća kuna mogu voditi i tzv.  jednostavno knjigovodstvo.

Poslovne knjige dvojnog knjigovodstva koje se vode su dnevnik, glavna knjiga i pomoćne knjige (imovina, zalihe, financijska imovina i obaveze, blagajna, evidencija putnih naloga i korištenja službenih vozila, evidencija danih i primljenih jamstava i garancija, knjige URA, IRA itd.).  Međutim, u svhre izjveštavnja obveznik dvojnog knjigovodstva mora voditi i dostavljati slijedeću dokumentaciju Bilancu na obrascu BIL-NPF te Izvještaj o prihodima i rashodima na obrascu PR-RAS-NPF. Prvi financijski izvještaji, propisani Zakonom, sastavljaju se za izvještajno razdoblje od 1. siječnja 2015. godine. Financijski izvještaji se predaju FINI u roku od 60 dana od isteka izvještajnog razdoblja i javno se objavljuju putem Registra neprofitnih organizacija. Osim gore navedenih financijskih izvještaja NPO su dužne voditi i Bilješke koje se ne predaju FINI već se čuvaju u arhivi NPO koje su ih dužne na zahtjev dostaviti. Također važno je naglasiti da su NPO dužni izraditi finacijske planove za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2016. koji trebaju biti predani najkasnije do 31.prosinca 2015.

Međutim, Zakonom i Pravilnicima nije propisano kome se isti trebaju predati. U slučaju da su NPO korisnici proračunskih sredstava, tada mora napraviti i izvještaj o potrošnji proračunskih sredstava (Obrazac PROT-POT). Nadalje revizija financijskih izvještaja je potrebna ukoliko NPO u prethodnoj (odnosno 2014. godini) su ostvarile prihode iznad deset milijuna kuna. NPO s prihodima između 3 i 10 milijuna kuna u 2014. godini biti će predmetom revizorskog uvida. Do 30. lipnja tekuće godine nužno je objaviti na mrežnim stranicama organizacije revizorsko izvješće o obavljenoj reviziji ili uvidu financijskih izvještaja. To je još jedna novina koja zahtjeva da NPO u tom slučaju imaju otvorenu i web stranicu.

Gospodarska djelatnost neprofitnih organizacija
NPO se uz ciljeve neprofitnog karaktera, zbog kojih su i osnovane, mogu baviti i gospodarskom djelatnošću pod uvjetom da istu ugrade u statut. Međutim, bitno je za napomenuti da višak prihoda nad rashodima koje NPO ostvaruju obavljanjem takve djelatnosti, iste su obvezne koristiti isključivo za ostvarivanje ciljeva utvrđenih statutom, a nipošto za stjecanje dobiti članova ili trećih osoba. Naime Zakon o udrugama, između ostalog, također propisuje da će nadležni ured državne uprave biti obvezan za sve udruge koje su u svoj statut uvrstile i gospodarsku djelatnost, odmah po upisu u Registar udruga o istome obavijestiti i prema sjedištu udruge nadležnu Poreznu upravu.

Zakonodavac je ovime htio pridonijeti kvalitetnijem nadzoru nad obavljanjem gospodarske djelatnosti neprofitnih udruga kao i onemogućiti povlašteni porezni status udruga na tržištu. Izvori financiranja isključivo neprofitnog karaktera odnose se na članarine i prihode od donacija, ukoliko iste ne podrazumijevaju neki vid protučinidbe. Prihodi od pokroviteljstava odnosno sponzorstava u pravilu su neprofitnog karaktera, iako je ovaj vid financiranja poprilično dvojben te bi se moglo zaključiti da ako postoji obveza protučinidbe vezane uz sponzorstvo ne članovima, radi se o obavljanju gospodarske djelatnosti. 

Oporezivanje NPO-a
NPO u svome djelovanju može biti predmetom različitih poreznih opterećenja. Najčešće zbog karaktera neprofitnog poslovanja, porezi koje NPO plaćaju su Porez na dohodak i doprinosi, Porez na dodanu vrijednost, te u zadnje vrijeme sve više i Porez na dobit.   Zbog karaktera svojeg poslovanja, prema  Zakonu o porezu na dobit, NPO su načelno izuzeti od oporezivanja Porezom na dobit. Međutim, NPO mogu postati obveznicima Poreza na dobit ako bi djelatnost ili dio djelatnosti koje obvaljaju dovelo do stjecanja povlaštenog položaja na tržištu (najčešće djelatnosti koje mogu imati profitni karakter su djelatnosti ugostiteljstva, reklame i sponzorstva, ili iznajmljivanja prostora i sl.) 

Porez na dobit
Prema propisima NPO će postati porezni obveznici ako njihove djelatnosti zadovolje slijdeće uvjete: obavljanje gospodarske djelatnosti (razmjena dobara i usluga na tržištu), neoporezivanje dovodi do neopravdanih povlastica na tržištu, samostalnost, trajnost radi ostvarivanja dobitka. Pri tome je nevažno da li aktima o osnivanju sadrže za cilj ostvarivanje dobiti ili samo prihode radi financiranja djelatnosti. Ako bi se u dijelu svojeg djelovanja NPO smatrale obveznicima Poreza na dobit tada bi u tom bi slučaju bile obvezne svoje djelovanje podijeliti na dva dijela, naime ono neprofitnog i prfitnog karaktera te sukladno tome voditi dvije odvojene evidencije.  U praksi, gospodarska djelatnost koja je predmetom oporezivanja porezom na dobit utvrdit će se na temelju akta o osnivanju i poslovanju, podataka o djelatnosti,  rezultatu i postupanju s ostvarenim rezultatom.

Ako NPO utvrde da obavljaju oporezivu djelatnost dužne su se prijaviti u registar poreznih obveznika u roku 8 dana prije početka obavljanja djelatnosti. Također, prijavu obavljanja oporezive djelatnosti može incirati i netko drugi (koji je izravno ili neizravno pogođen sa sjtecanje NPO-ovih neopravdanih povalstica na tržištu).  Porezna osnovica u slučaju obavljanja gospodarske djelatnosti bila bi razlika između prihoda i rashoda ostvarenih isključivo gospodarskom djelatnošću te bi sukladno tome NPO imale ista prava i obveze kao i ostali obveznici poreza na dobit. Također bitno je naglasiti da NPO može biti obveznikom Poreza na dodanu vrijednost, a ne Poreza na dobit i obrnuto.

Porez na dodanu vrijednost
Načelno, djelatnosti koje obavljaju NPO su pretežito vezane za javni interest koje su u skladu sa Zakonom o PDV-u oslobođene od PDV-a. Takve djelatnosti uglavnom se odnose na usluge i s njima usko povezane isporuke dobara koje obavljaju NPO svojim članovima u zamjenu za članarinu ili drugima prema određenim uvjetima propisanim Zakonom. Međutim, osim gore navedenih isporuka NPO mogu sudjelovati u oporezivim isporukama. U tom slučaju, pri isporuci dobara i usluga iznad 230.000 kuna, udruge su obvezne upisati se u registar obveznika PDV-a. Također, kod stjecanja dobara u Europskoj Uniji u iznosu iznad 77.000 kuna udruge su obvezne pribaviti PDV ID broj, Vrlo bitna pojedinost kod oporezivanja NPO odnosi se na pravo na odbitak pretporeza.

Naime, NPO na temelju odvojenog knjigovodstva za neprofitnu i gospodarsku djelatnost imaju dopušten odbitak za samo onaj dio pretporeza koji se odnosi na transakcije za koje je dopušten odbitak pretporeza, tj. na one isporuke koje su vezane za oporezive transakcije (npr. sponzorstvo). U slučaju da NPO nisu u mogućnosti striktno razdvojiti ulazne račune na temelju knjigovodstvene i druge dokumentacije, primjenjuje se tzv. pro rata princip, u omjeru ukupne vrijednosti godišnjih isporuka od transakcija za koje je dopušten odbitak pretporeza i ukupne vrijednosti godišnjih isporuka uključujući i iznose subvencija. 

Zaključak
NPO bi trebale što prije uskladiti svoje računovodstvo zahtjevima i izjveštajima koje ih očekuju krajem 2015. i početkom 2016. godine. Također, s obzirom na karakter svoje djelatnosti da pripreme obrazloženja za Poreznu upravu vezano uz svoj porezni status.

Autor teksta: Gordan Rotkvić, Senior Manager u revizorsko-konzultantskoj kompaniji Crowe Horwath