Za idući ponedjeljak zakazana je skupština vjerovnika Dalmacijavina u stečaju na Trgovačkom sudu u Splitu nakon čega počinje veliki rasplet: spašavanje proizvodnje preuzimanjem i stupanjem u posjed novog vlasnika tvrtke Oštrc Marinka Zadre.

Većinu od 212 radnika 1. prosinca čeka burza, dok prema računici sindikata, koji su na stalnoj telefonskoj vezi sa stečajnim upraviteljem Pericom Mitrovićem, u maloprodaji bi do sredine siječnja 2016. ostalo između 60 i 80 radnika. Sve ovisi o tome hoće li na skupštini biti usvojeni prijedlozi odluka stečajnog upravitelja. Kako nam je to Mitrović i sam potvrdio, vjerovnicima će podnijeti izvjeće o tijeku stečaja, a potom na dnevni red dolaze odluke o prestanku proizvodnje stečajnog dužnika sa 30. studenoga 2015. te o radu maloprodaje do 15. siječnja 2016. 

Naplata iz vina
Novom vlasniku Dalmacijavina trebat će, procjenjuje se, ipak još mjesec-dva za završetak pravne procedure preuzimanja imovine, a kad registrira vlasništvo i odluči pokrenuti proizvodnju, što najavljuje, navodno bi se oko 100 sadašnjih radnika vratilo na posao. Već tijekom ovog tjedna, ukoliko nema žalbi, postat će pravomoćno i izmijenjeno sudsko rješenje o dosudi od 16. studenog. To je ključno za švicarskog kreditora koji u ovoj transakciji prati Zadrinu tvrtku, a riječ je o banci CIM Banque iz Geneve. I prije pravomoćnosti rješenja uplatila je 69,56 milijuna kuna kupovnine, pa čeka da upiše založna prava na imovini.

Kako je ovim kreditom Oštrc stekao imovinu Dalmacijavina, nekretnine i brendove, ali ne i zalihe proizvoda, kao ni vino iz ovogodišnjeg uroda koje je još u proizvodnji, računa se da bi ovo isto moglo poslužiti za poboljšanje naplate radnika. Prema našim informacijama, zalihe će također biti ponuđene novom vlasniku na otkup, no ne zna se ima li za to interesa. Prema stanju iz diobene bilance, koja se predviđa za siječanj, tek tad će se pouzdano znati kako će radnici stajati u pogledu naplate. Očekivanja sindikata nisu velika, pa je već krenula sindikalna akcija s ciljem da se država (razlučni vjerovnik sa gotovo milijardu kuna) odrekne dijela razlučnih prava.

O tome su vođeni razgovori u Ministarstvu financija, ali zasad bez rezultata. "Problem je što takvu odluku može donijeti samo Vlada, ali ne i tehnička", kaže Lukica Bucat, predsjednik Nezavisnog sindikata Dalmacijavina (dio HURS-a). Radnici su na početku stečaja naplatili 10 milijuna kuna, a mogli bi još desetak milijuna. "Predlažemo da se država odrekne dijela potraživanja, koja se odnose na troškove stečaja nastalih proizvodnjom u stečaju, čime bi naplata radnika dosegla 50-ak mil. kuna", kaže Bucat.

Kakve otpremnine?
I Šimo Orešković iz PPDIV-a potvrđuje da ni njihova očekivanja, ako se država ne odrekne svojeg razlučnog prava na dijelu imovine koja nije prodana, nisu velika.  "Ako se namire sa 20 do 30% od ukupne tražbine od 75 milijuna kuna, bit će dobro", kaže Orešković. Namirenje potraživanja radnika iz stečajne mase prosječno se kreće na oko 9%, podsjeća on, pritom ističući kao najvrjednije što je tvrtka spašena od gašenja, posao čeka do 200 ljudi, te je u protekle tri i pol godine u stečaju ipak radilo prosječno 250 radnika, pa nisu bili na teret države.

Postoji i alternativni scenarij u kojem će pokušati napraviti sve da zaštite radnike. "To znači razgovore s državnim tijelima te DORH-om koji je tijekom neuspješne privatizacije tražio da se zgrada u trajektnoj luci oslobodi od radnika, proizvodnje i strojeva, za što ih je potrebno obeštetiti", zaključuje Bucat. "Radnici nisu proizveli milijardu kuna dugova državi, i to ne može biti razlog da im se ne isplate otpremine", tvrdi on ističući kako svi razgovori na tu temu počinju krivim pitanjem: "Kakve otpremine, pa vi ste napravili milijardu kuna duga?".