Glavni ekonomisti najvećih banaka prognoziraju da će hrvatsko gospodarstvo u ovoj i idućoj godini porasti za približno 0,9 posto, uz upozorenje da je 2016. jedna od zadnjih godina u kojima vlada još ima vremena provesti fiskalnu prilagodbu i strukturne promjene usmjerene modernizaciji gospodarstva.  

 Okupljeni u Klub glavnih ekonomista pri Hrvatskoj udruzi banaka (HUB), u publikaciji HUB Analize glavni ekonomisti šest najvećih banaka prognoziraju da će hrvatsko gospodarstvo ove godine rasti po stopi od 0,9 posto te da će se rast sljedeće godine zadržati na približno istoj razini. Pritom su njihova očekivanja za ovu godinu ujednačena – najveći pesimistočekuje 0,8 posto, a najveći optimisti 1 posto rasta dok su očekivanja za 2016. vrlo različita – najveći optimist očekuje stopu rasta od 1,2 posto, no dva ekonomista predviđaju usporavanje rasta na 0,5 posto.
 Glavni čimbenik rasta u očekivanjima ekonomista i dalje je izvoz, s obzirom da u ovoj godini očekuju realan rast izvoza roba i usluga po prosječnoj stopi od 8 posto, a u 2016. od 5 posto. Investicije će pak tek od 2016. početi značajnije doprinositi rastu, uz rast po prosječnoj stopi od 2,7 posto. 
 Iako za 2016. godinu očekuju ubrzanje rasta prosječnih plaća na 1,1 posto, uz nisku stopu inflacije od također 1,1 posto, ekonomisti ne misle da će se osobna potrošnja znatnije oporavljati, ponajprije uslijed očekivanog nastavka razduživanja sektora stanovništva. Tako prosječne očekivane stope promjene realne osobne potrošnje iznose tek 0,6 posto za 2015. i 0,4 posto za 2016. godinu.
 Negativan doprinos rastu očekuje se i od državne potrošnje, koja bi prema prognozama šest glavnih ekonomista u 2016. trebala realno pasti za 1,2 posto, zbog nužne fiskalne konsolidacije, koja se prognozira nakon blagog rasta za 0,2 posto u ovoj godini, radi pojačanog predizbornog trošenja.
 Očekuju i da će omjer javnog duga i BDP-a sljedeće godine rasti malo sporije nego ranijih godina. Nakon dostizanja 89,5 posto BDP-a na kraju ove godine, omjer bi sljedeću trebao završiti na 92,7 posto BDP-a. Ipak, ističu, deficit proračuna opće države bit će tek neznatno manji. Nakon 5,4 posto BDP-a 2015., ekonomisti očekuju deficit od 5,1 posto BDP-a 2016. godine.
 Ekonomisti koji očekuju usporavanje rasta 2016. ujedno očekuju i (malo) nižu vrijednost kune i (malo) više kamatne stope. To je , kako se navodi, tiho upozorenje da se Hrvatska nalazi u krhkoj ekonomskoj poziciji. Naime, prosjek prognoza šest ekonomista uvjerljivo upućuje na to da Hrvatsku u idućoj godini ne očekuju financijski poremećaji. 
 "Određeni (mali) prostor za rast javnog duga koji neće narušiti stabilnost javnih financija i financijskog sustava i dalje je otvoren. Međutim, treba primijetiti da je rast spor i krhak zbog strukturnih problema. Nije dovoljno snažan da ozbiljnije smanji nezaposlenost i ugušen je dugogodišnjim deficitima koji su javni dug i otplate kamata doveli do razina koje guše brži gospodarski oporavak. Stoga je sljedeća godina zadnja (ili jedna od zadnjih) u kojima hrvatske vlasti još imaju vremena samostalno provesti fiskalnu prilagodbu i strukturne promjene u cilju modernizacije hrvatskoga gospodarstva", upozoravaju glavni ekonomisti šest najvećih banaka u Hrvatskoj.