Nadam se da će iduće godine u vrijeme Interlibera, Reboot Infogamera i Zagreb Connecta na Zagrebačkom velesajmu biti i prvi sajam startupa. Neka mu ime bude i nemušto poput Infostartup. Ime mu uostalom i nije presudno. Zagreb Connect, startup konferencija koja se već drugi godinu održava paralelno s ova dva sajma, u toj formi usmjerena je na vrlo usko područje interesa startupa – na financije.

Startupi "pitchaju" prema potencijalnim investitorima, dobivaju novčane nagrade i to je sve. Međutim, novim, mladim tvrtkama koje svoju budućnost temelje na znanju te istraživanjima i razvoju financije su samo dio interesa i zapravo nužno zlo. Ono što njih zanima mnogo je više stvari, a ta su pitanja stoga važna i hrvatskom gospodarstvu.

Poticaj izvozu
Male i srednje inovativne tvrtke zapošljavaju najviše radnika u Hrvatskoj, a ako su pri tome inovativne onda su također usmjerene na izvoz. To je razlog zašto bi državi, bez obzira tko na kraju sastavio vladu, trebalo biti važno da takav događaj podrži. Da financijski podupre višednevno okupljanje osnivača startupa iz svih dijelova Hrvatske, da im omogući umrežavanje mimo okova inkubatora, da im pokaže što rade njihovi pandani od Vukovara do Dubrovnika i da tako potakne neke nove suradnje.

Startupe ne zanimaju samo financije. One koji žele pokrenuti startup zanimaju uvjeti poslovanja pa je tu prostor za predstavljanje nacionalnih i lokalnih planova kao i za predstavljanje njihovih infrastruktura. I ne govori se ovdje o cestama već o istraživačkim i razvojnim kapacitetima. Primjerice, Pariz, koji je ovih dana u medijima zbog terorizma već je duže vremena u fokusu tehnoloških poduzetnika, jer je izgradio niz objekata u kojima povoljno nudi mogućnost prototipiranja visokih tehnologija.

Točka spajanja
Nadalje, takav bi sajam otvorio i prostor da brojne organizacije poput HGK i Ministarstva vanjskih poslova nude podršku za izvoz, tu daju svoj obol i ukažu na koja bi tržišta bilo zanimljivo izvoziti. Jednako tako startupe interesiraju lokalni coworking prostori, inkubatori i akceleratori, kako oni koji niču u okrilju akademskih institucija tako i oni koje osnivaju pojedinci, tvrtke, udruge i fondovi. Njima bi takvo mjesto bila dobra prilika za promociju i poticaj da se specijaliziraju.

Velikim hrvatskim tvrtkama takav bi sajam bio prilika da ukažu na pitanja o kojima razmišljaju, a na koja bi startupi mogli ponuditi rješenje. To inače rade inovacijske mreže, ali oe se kod nas tek afirmiraju i ovakvo bi im okupljanje omogućilo da ubrzaju taj posao. Ništa manje važno je da bi sajam startupa mogao poslužiti kao inspiracija nezaposlenima, ali mladima da u Hrvatskoj postoje ljudi koji stvaraju i u tome vide budućnost. Konačno, Zagrebačkom velesajmu sajam startupa mogao bi poslužiti kao inkubator za nove sajmove. Jasno je da bi se iz sajma na kojem sve pršti inovacijama izrodili grozdovi koji bi pokazali u kojem smjeru sva ta inovativnost u Hrvatskoj najradije želi ići. Odgovor na pitanje kako to ostvariti dao je Reboot Infogamer.

Katalizator gaminga
Iako su ga mnogi doživljavali kao igru i igranje u odnosu na Interliber koji je posvećen ozbiljnom poslu – knjigama, teško je da nakon ovogodišnjeg izdanja Reboot Infogamera itko taj sajam može smatrati igrom. Reboot Infogamer ima četiri godine, naplaćuje ulaznice i unatoč tome već je na polovici broja posjetitelja koje ima besplatni Interliber.

Imao je čak 50 tisuća posjetitelja i zauzeo 12 tisuća kvadrata. Usto Reboot Infogamer ove je godine okupio ne samo najveća imena iz svjetske industrije igara poput Blizzarda, Ubisofta, Konamija, Activisiona i Sony PlayStationa već je doveo i domaće IT trgovce koji se od propalog Infa ovdje nisu pojavljivali. Interes su pokazali Links, Hangar 18, ADM, M SAN i Feniks kompjuteri. Ali svakako najvažnije, ovaj je sajam postao katalizator hrvatske industrije računalnih igara. To je ono što je za očekivati i od, nadajmo se, budućeg sajma startupa.