Konferencija Pametni gradovi, međunarodni skup održan u zagrebačkoj dvorani Vatroslav Lisinski u organizaciji Poslovnog dnevnika, započela je prezentacijama koje su održali gradonačelnik Graza Siegfried Nagl, gradonačelnik Eindhovena Rob van Gijzel te nizozemski umjetnik i inovator Daan Roosegaarde.  

Pozdravnu riječ održala je Ellen Berends, veleposlanica Kraljevine Nizozemske u Republici Hrvatskoj. "Nemojte samo reći da je sve što ćete ovdje čuti lijepo, ali nije moguće u vašoj zemlji. Moguće je svuda u svijetu, a vi morate samo učiti iz naših pogrešaka. Usredotočite se na prilike, a ne na rizike", poručila je hrvatskoj publici.  Gradonačelnik Eindhovena Rob van Gijzel opisao je put uspjeha koji je prošao taj grad s 800.000 stanovnika. "Do sredine 90-ih nismo imali ništa osim Philipsa. Kad se proizvodnja počela prebacivati u zemlje s jeftinijom radnom snagom, odjednom je 30.000 ljudi ostalo bez posla. Prognoziralo se da će naš grad bankrotirati i da se nikada više nećemo oporaviti. Srećom, moj prethodnik odlučio je reorganizirati grad i uspio privući stručnjake za nove tehnologije. Naša industrija ima dodanu vrijednost, a u sektoru visokih tehnologija zaposleno 60.000 ljudi. Eindhoven je 2011. proglašen najinteligentnijim gradom na svijetu, u njemu se svaka četiri sata registrira neki patent", pohvalio se van Gijzel te je istaknuo da se do tog rezultata došlo suradnjom lokalnih vlasti, europskih fondova i velikih kompanija, a kako bi dobili naklonost predstavnici Eindhovena posjetili su njihove uprave u Koreji.  

Gradonačelnik Graza Siegfried Nagl ispričao je kako je drugi po veličini austrijski grad, u kojem studira 52.000 studenata, prošao put od teške industrije do društva znanja i zelene tehnologije. Danas proizvodi više energije nego što može potrošiti, a rijeka koja je nekoć dijelila grad sada je iskorištena za proizvodnju električne energije. Graz, kojeg zovu i 'dolina zelene tehnologije', pionir je u recikliranju, upotrebi hidroenergije i solarne energije, a u bio- gorivima su globalni pioniri. U pokrajini Štajerska se 4,7 posto budžetskog novca troši na istraživanje, a u Grazu i više od toga. Puno truda ulaže u razvoj prometa, pa nakon što su uveli maksimalna poboljšanja u javnom prometu razmišljaju i o drugim rješenjima poput žičara i gondola.

"Mi koji upravljamo Grazom nismo odgovorni samo za grad nego i za cijelu zajednicu, da funkcioniramo kao društvo. Također smo svjesni da bez socijalnog mira nema uspjeha", napomenuo je Nagl.  Željko Turk, predsjednik Udruge gradova Hrvatske, napomenuo je da su Gradovi budućnosti važan projekt za razvoj inovativnih rješenja kakva se već razvijaju u zemlji. "Suradnja IT sektora i građana nam omogućava da bolje koristimo resurse koji su nam na raspolaganju", rekao je Turk.  

Hanno Miorini, potpredsjednik odjela prodaje Automobilske tehnologije za područje središnje i jugoistočne Europe istaknuo je da je Bosch je stara tvrtka koja je svoju veličinu izgradila, prije svega, na automobilskoj tehnologiju, no sve se više okreće novim trendovima koji su vezani za 'pametne gradove'. "Iako od ukupno 360 tisuća naših radnika svega njih tisuću radi na tehnologiji pametnih gradova, to je zasigurno jedan od najperspektivnijih sektora u budućnosti. Mi imamo globalno znanje koje se akumulira i onda ga možemo primijeniti u svakom sektoru koji se u nekom trenutku pokaže bitnim, na način da stvori novu dodatnu vrijednost. Novi trendovi su povezivost i urbanizacija, a Bosch tu svakako ima što za pokazati", kaže Miorini. Dodaje da se sve nove tehnologije moraju bazirati na nekim osnovnim postavkama, a to su učinkovitost, niža cijena, jednostavnog i da pomažu funkcionalnosti grada. 

"Nužno je integrirati sve čimbenike i staviti ih u funkciju građana", navodi Boschov stručnjak. Na samoj konferenciji Bosch je predstavio model pametnih semafora koji su povezani sa sustavom hitnih službi i koji automatizmom omogućuju slobodan prolaz vozilima hitne pomoći ili vatrogascima u gradskoj gužvi.  Da tehnologija mora biti povezana i učinkovita, slaže se i Tom Borsboom, voditelj odjela profesionalnog osvjetljenja u korporaciji Philips.

On je prezentirao koliko može dizajn i automatizam gradske rasvjete utjecati na sigurnost, ali i na sam razvoj pojedinih ulica i dijelova grada. Kao primjer je uzeo ulicu u nizozemskom Eindhovenu koja je pandan zagrebačkoj Tkalčićevoj ulici. Kako se tu okuplja veliki broj mladih ljudi, vikendom navečer i više od 15.000 ljudi, svakodnevno izbijaju neredi. "Gotovo svakog dana bilježimo po dvije situacije u kojima mora intervenirati policija, a vikendom i više. U suradnji s gradskim vlastima krenuli smo u analizu stanja. Naši eksperti pridružili su se policiji, ali isto tako su obilazili i vlasnike te zaposlenike kafića kao i same posjetitelje u želji da prikupe što više informacija.

Nakon nekog vremena smo dobili točnu sliku što se tu događa, a analizom senzora na licu mjesta, mogli smo i predvidjeti što će se i kada dogoditi (analizom kretanja mase i temperature koju stvaraju tijela) , prije nego bi se to i dogodilo. Sad se postavilo pitanje što da radimo s tim. Netko bi zaključio da je time naš posao završen, ali naprotiv, to je proces koji se stalno mora analizirati i raditi mjere na poboljšanju situacije", kaže Borsboom. U konkretnom slučaju Philips je u suradnji s gradskim vlastima dizajnirao svjetlost koja je omogućila da se neke 'crne točke' u toj ulici jače osvijetle i da se na taj način utječe na ponašanje ljudi. Automatizacijom čitavog sustava osvjetljenje, uz imanje svih drugih parametara o stanju u tom dijelu grada, se može utjecati na poboljšanju sigurnosti, procjenjuje Philipsov stručnjak za osvjetljenje. Damir Medved, stručnjak za tehnologiju u Ericsson Nikola Tesli, istaknuo je da trenutno u svijetu postoji veliko znanje i da su razvijena visoka tehnološka rješenja, no dobar dio njih nije, a niti nikada neće biti primijenjena u praksi. "Sva rješenja koja se nude na tržištu moraju biti napredna, ali i primjenjiva i praktična", ističe Medved.

Dodaje da je problem što je većina postojećih rješenja za pametne gradove rađena za megapolise s nekoliko milijuna ili čak i desetaka milijuna stanovnika. Takvi projekti, uglavnom, nisu primjenjivi niti isplativi za manje gradove, a kakvi su uglavnom u Hrvatskoj. "Tehnologija u svakom slučaju mora biti uzbudljiva i zanimljiva kako bi uopće privukla građane. Naravno, mora zadovoljavati i standarde, kako one tehnološke tako i društvene", naglašava Medved.  U Hrvatskoj puno po pitanju razvoja tehnologije za prikupljanje otpada radi Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU). Aleksandra Čilić, načelnica odjela za zaštitu okoliša u FZOEU-u, najavila je skoro donošenje cjelovitog koncepta gospodarenja otpadom u Hrvatskoj koja bi trebala u potpunosti urediti taj sektor. "Pametno i sustavno gospodarenje otpadom je velika prilika za razvoj gospodarstva koja se ne smije propustiti", naglašava Čilić.

U dosadašnjem razdoblju FZOEU je jedinicama lokalne samouprave dao više od 500 milijuna kuna potpora za nabavku opreme i vozila za gospodarenje otpadom. U budućnosti bi ta sredstva trebala biti još izdašnija.  "Tehnologija i komunikacije su pokretači, no kreativni pojedinci su oni koji stvarno pomiču naše živote i poslovanje na bolje, prema budućnosti", drži Rami Avidan, direktor M2M rješenja unutar TELE2 grupe. Njegova prezentacija održana u sklopu konferencije pokazala je da Tele2 nije samo pružatelj fiksnih i mobilnih telefonskih usluga, već da je vizionar koji mijenja poslovanje i pogled na svijet. Istaknuto je da je suradnja ključna za uspjeh bilo kojeg projekta, pa tako i sistema pametnih gradova. To podrazumijeva da i najmanja predgrađa ili prigradska naselja trebaju surađivati zajedno, imajući na umu sve aspekte svakodnevnog života od zdravstvenog osiguranja do prijevoza ili infrastrukture općenito. Međusobno dijeljenje informacija štedi vrijeme i troškove, kreira nove potencijale i povećava sigurnost gradova.  Kreiranje takve svjesnosti na globalnoj razini dovodi do promjene koja, iako u početku kreće malim koracima, na kraju biva velikom.

Takve su IoT (Internet of things) i M2M tehnologije, kao i B2B modeli, na osnovu kojih postaje lako sanirati bilo koji problem.  Avidanov savjet svima je da se u potrazi za partnerima treba oslanjati na one uz koje je moguć rast bez ulaganja milijuna i milijuna u razvoj jer optimalna metoda ona crawl – walk – run.  U sklopu konferencije predstavljeni su i primjeri dobrih, po okoliš neinvazivnih praksi. Jedan takav je milanski model gospodarenja otpadom s kojim je prisutne upoznala Elena Maggioni.  Iako je Milano kozmopolitski i turistički atraktivan grad s velikom koncentracijom ljudi istaknuto je da se vrlo dobro nosi s problemom gospodarenja otpadom. Ne tako davne 2011. Milano je bilježio samo 35 posto odvojenog prikupljanja, dok se organski otpad prikupljao samo iz komercijalnih objekata (restorani i hotel), nakon čega je uvedeno i prikupljanje iz domaćinstava. Grad ima ukupno 55 tisuća točaka za prikupljanje, a dobar se dio njih prazni samo između 6 i 11:30 sati i to na način da se središte grada servisira prvo, a zatim se kreće prema vanjskim rubovima grada.

Rezultat ove metode manja je prisutnost otpada na ulicama i sve veća iskoristivost otpada dok su sve milanske prakse u skladu s europskim standardima. Frekvencije prikupljanja su različite i njihova je logistika prilagođena potrebama pojedinog dijela grada, što je također jedna od prednosti pametnih kanti koje zahvaljujući IoT-u javljaju kad su spremne za pražnjenje. Prepoznavši velike koristi od razdvajanja otpada, uštede su još i veće, kaže Maggioni. Organski se otpad tako u Milanu istoga dana vozi u postrojenje za obradu gdje se koristi za proizvodnju komposta namijenjenog poljoprivredi. Milano je pravi primjer da su edukacija i redovito informiranje te uključivanje građana ključni elementi za razvoj ekološke osviještenosti, zaključila je Elena Maggioni.

Jedan od hrvatskih gradova koji koji puno ulaže  u vlastitu infrastrukturu i sustavno radi na otklanjanju administrativnih prepreka i zastoja, radi i na promicanju malog i srednjeg poduzetništva, ali uz povećanu brigu o okolišu, je grad Jastrebarsko. Titulom dobitnika brojnih nagrada, od kojih su one Europske komisije samo dio priče, ovaj se grad okitio zahvaljujući ulaganjima u nove tehnologije i to pod motom 'Kod nas je budućnost već počela'. Interaktivnom prezentacijom predstavljeni su neki od projekata kojima se Jastrebarsko diči, poput e – cesta koje ceste pomažu u održavanju komunalne infrastrukture. Jedan od predstavljenih tehnoloških unapređenja funkcioniranja grada je i model e-sjednice koja Gradskom vijeću i/ili gradonačelniku uz korištenje tableta omogućava održavanje sastanaka bez korištenja struje, papira i vremena. Gradonačelnik Jastrebarskog Zvonimir Novosel naglasio je da je tehnologija velika prednost, ali da bez ljudi nema ničega.  

Novom dobu prilagođava se i Hrvatska pošta koja je uvela brojne nove digitalne usluge poput e-brzojava, evotv digitalne televizije, e-shopa, mogućnosti slanja fotografija u obliku razglednica, ali korak s razvojem pametnih gradova Pošta drži i uvođenjem električnih bicikala kao prijevoznog sredstva za distribuciju. Usluga ePošte, uz zajamčenu maksimalnu sigurnost za korisnike, omogućava svim zainteresiranim stranama i pravnim osobama primanje i slanje dokumenata i plaćanje računa, dok virtualni poštanski ured omogućava slanje preporučenog, prioritetnog i običnog pisma.  Nova dimenzija poštanskih usluga alternativa je fizičkoj komunikaciji što omogućava uštede, jednostavnost korištenja i racionalizaciju troškova poslovanja, a nudi i priliku za zaštitu prirodnih resursa.