Čelnici vodećih gospodarskih zemalja svijeta G20 u prvi plan summita koji se upravo održava u Turskoj umjesto gospodarskih stavili su teme izbjegličkog vala koji je zapljusnuo Europu, rata u Siriji i terorističkih prijetnji tzv. Islamske države.

Do terorističkih napada u Parizu, u kojima je poginulo 129, a ozlijeđeno više od 350 osoba, u Europi se pitanju izbjegličkih kolona koje ne jenjavaju, pristupalo ponajviše s pozicija doprinosa gospodarskom rastu. Zahvaljujući priljevu imigranata, financijaši su procijenili i da bi već u 2016. rast BDP-a mogao u eurozoni porasti za 0,2 do 0,3 postotna poena u odnosu na službene procjene. No, u međuvremenu su, osim Mađarske, za strožom kontrolom granica i bodljikavim žicama posegnule i Slovenija i Austrija, a napadi u Parizu unijeli su nemir i među poslovne ljude. Koliko će najnovija dođagađnja odrediti njihove pozicije oko postojećih i kalkulacije oko novih poslova, zasad još sliježu ramenima i ne usude se prognozirati.

Šef hrvatske Agencije za ulaganja i konkurentnost Damir Novinić kaže da na razini ulagačkih agencija na operativnoj razini još nije bilo razmjenjivanja informacija i razgovora o temi mogućeg usporavanja ulaganja zbog novih okolnosti u Europi. "Još se ne može povezati sva ova događanja i usporavanja u biznisu, iako, naravno, poslovni ljudi s oprezom uvijek gledaju sve aspekte bitne za njihov projekt. Naravno, u slučaju većih nestabilnosti i postane li "pariški petak 13." učestali događaj u Europi, puno ozbiljnije će se promišljati i nova ulaganja na tom području", ističe Novinić. No, kada je Hrvatska posrijedi, kaže, u ovom trenutku ulagačima je znatno više od naše pozicije s granicama susjednih zemalja i od balkanske rute u fokusu razvoj događaja oko formiranja nove Vlade. Ako to potraje, zacijelo će biti više onih koji će stati i odgoditi odluke, nego zbog izbjegličke krize", smatra Novinić.

Hrvatska, podsjeća on, ima po svim istraživanja dobar indikator sigurnosti, a za odluke o poslovanju u Hrvatskoj pridonijeti može, kao i biti kontraproduktivna, činjenica da smo članica EU i NATO-a.  Branko Roglić, jedan od najvećih distributera u Europi, poduzetnik koji ima tvrtke u nizu zemalja EU, među kojima i u nekima koje su podigle žice na svojim granicama, zasad kaže da ne osjeća negativne efekte aktualnih događanja u poslovanju. No, kao i svaki čovjek zabrinut je i ne može procijeniti kako će se situacija razvijati idućih dana, mjeseci ili pak godina.  "Nitko ne zna kako će sve to završiti, no nije rješenje u žicama, nego ponajprije u uklanjanju primarnog raka u Siriji i Iraku, kojeg je potrebno do temelja uništiti", smatra Roglić, dodajući kako se nada i da će se rješenja sa susjednim zemljama oko granica riješiti.

Zabrinjava ga, međutim,  činjenica da se umjesto za zajedništvo Unije sve više članica zatvara i što EU ide u posve suprotnom smjeru od onoga kojem se stremilo. A to, naravno, za posljedicu može imati i negativne implikacije za gospodarski razvoj. Odgovornost po njemu za sve izraženiju neizvjesnost unutar EU pripada i njemačkoj kancelarki Angeli Merkel. "Ne može se, bez obzira na humanost ili na potrebu zemlje za radnicima, pozivati na useljavanje, što se može pokazati i kontraproduktivnim, jer nije moguće kontrolirati njihov broj, kao niti to da među izbjeglicama u Europu uđu i isilovci, što sve stvara nesigurnost u Europi", kaže Roglić.  

Izvoznici još uvijek ne osjećaju zastoje u plasmanu roba. No, transportni konzultant Marijan Banelli ističe da je sigurno da će u narednom razdoblju nesigurnost i pojačane kontrole na granicama dovesti do velikih zastoja u kamionskom prijevozu, a posljedično i do cijene.  "Liberalizirane granice u EU su bile dobre za prijevoznike, no bilo je za očekivati da će neka kriza, poput ove s izbjeglicama i terorizmom, dobrano urušiti čitavi sustav. Teško je procijeniti što će se točno događati, no izvjesno je da će prijevoz trajati duže, a što će kolateralno dovesti do većih cijena finalnih proizvoda. Čak ne očekujem da u prvo vrijeme dođe do povećanja cijena prijevoza zbog toga što će sada jedna tura trajati i duplo više vremena jer je konkurencija prijevoznika na tržištu velika. No, zasigurno će proizvođači ukalkulirati u cijenu trošak kašnjenja sirovina ili isporuke finalnih proizvoda na tržište, a što će u konačnici poskupiti čitavi proces", naglašava Banelli.  

U logističkoj tvrtki Ralu Logistika, koja je u vlasništvu Luke Rajića, boje se da bi pojačane tenzije na granicama mogle u probleme staviti tvrtke poput njihove koje uglavnom posluju na međunarodnom tržištu.  "Suspenzija Schengenskog režima drastično će usporiti tranzit roba, odnosno povećati transit time, što će u konačnici dovesti do smanjenja prihoda i dobiti te pada konkurentnosti u odnosu na one tvrtke koje posluju samo unutar svoje zemlje", navodi Zvonimir Šćurec, predsjednik Uprave Ralu Logistike.