Projekt Pametni gradovi – gradovi budućnosti Poslovni je dnevnik osmislio i pokrenuo kako bi promovirao izvrsnost i inovativnosti "smart city" i srodnih inicijativa implementiranih u hrvatskim gradovima, ali i istaknuo nužnost podizanja opće svijesti javnosti oko važnosti razvoja novih tehnoloških, organizacijskih i logističkih rješenja usmjerenih na poboljšanje kvalitete života stanovnika hrvatskih gradova. 

Kriteriji natječaja
Koncept pametnih gradova (eng. smart city) skup je multidisciplinarnih mjera, ideja i politika usmjerenih na poticanje razvoja ljudskih i tehnoloških resursa urbanih područja, te njihove strukturirane interakcije u svrhu omogućavanja održivog gospodarskog razvoja i više kvalitete života njegovih stanovnika. Kako bi se mogli natjecati, potencijalni sudionici morali su biti predstavnici hrvatskih gradova ili pak predstavnici drugih poslovnih i administrativnih tijela osnovanih ili u vlasništvu gradova te nominiranih s njihove strane. Od 1. lipnja do 1. listopada trajala je procjena projekata. 

Stručni žiri
U stručnom žiriju bili su Davor Brčić s Fakulteta prometnih znanosti, Nedjeljko Perić iz FER-a, Mislav Ante Omazić s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, Ivan Koprić s Pravnog fakulteta te predstavnici UNDP-a, Poslovnog dnevnika i Veleposlanstva Kraljevine Nizozemske. Projekti su bodovani od 1 do 5, finalni rezultat zbroj je individualnih ocjena članova žirija dodijeljenih svakom pojedinom projektu, a ocjenom od 1 do 5, unutar svakog projekta, vrednovale su se tri ključne točke svakog projekta: inovativnost, socijalni impakt te primjenjivost u drugim područjima. Pobjednici, osim certifikata, dobivaju i pravo jednogodišnjeg korištenja logotipa 'Pametniji grad 2015.' za vlastite potrebe, poput marketinških kampanja.

Projekt Civitas Dynamo Koprivnicu učinio šampionom elektromobilnosti

Projektom Civitas Dynamo, Koprivnica je postala predvodnica elektromobilnosti u Hrvatskoj. Uz strateško planiranje projekt je usmjeren i na rješavanje nedostatka javnog prijevoza koji je čest problem manjih gradova. Posebnu inovativnost predstavljaju električni autobusi čije je tržište i baza servisa još nerazvijeno u Hrvatskoj. Energetska učinkovitost posebno je izražena u mjeri elektromobilnosti gdje je grad već uspostavio car-sharing električnih vozila za zaposlenike gradske uprave i poduzeća te razvio infrastrukturu brzih punionica za električna vozila u gradu koje su izgrađene u partnerstvu HEP-ELEN programa te su dostupne za sve građane i posjetitelje grada. Kroz projekt CBC Hrvatska-Mađarska projekt Bicycle oasis uspostavljen je i Sustav javnih bicikala koji obuhvaća sedam terminala s ukupno 60 bicikala. Jedan od terminala nalazi se uz željeznički kolodvor te čini dodatnu ponudu javnog prijevoza. Uvođenjem prve eksperimentalne linije gradskog autobusa dodatno se smanjio problem nedostatka javnog prijevoza. Sustav bi se trebao dalje razvijati, te bi uz dodavanje novih linija obuhvatio i okolna naselja, smanjujući time potrebu za korištenjem osobnih vozila. 

Gospari objedinili više rješenja i projekata za bolji život građana

S  mart City Dubrovnik 2020. zamišljen je kao projekt koji objedinjuje više rješenja i projekata koji se odnose na bolju implementaciju ICT rješenja. Provodi ga DURA (Dubrovačka razvojna agencija) u suradnji s gradom Dubrovnikom, lokalnom zajednicom, udrugama, tvrtkama, sveučilištima, nacionalnim, regionalnim i europskim partnerima. Odluka za provođenje navedenog projekta temeljena je na iskustvima zemalja na globalnoj razini koji su punom ili djelomičnom implementacijom Smart City koncepta ostvarili izvrsne rezultate u pogledu povećanja energetske učinkovitosti, rasta standarda za građane, smanjenja zagađenja i stimuliranja malog i srednjeg poduzetništva. U sklopu toga su se, treću godinu za redom, uspješno održali natjecanje i edukacija pod imenom Startup Weekend. Nakon toga organizirano je natjecanje CityOS Hackathon Dubrovnik 2015., s IT temom – Smart City. Nadalje, udruga FUTURA je u 2014. organizirala više od 40 radionica programiranja, a prošle akademske godine pokrenut je i projekt 'Centar robotike'. Kao pilot projekt, prva u Europi u Dubrovniku je ugrađena i pametna LED svjetiljka s integriranim multifunkcionalnim senzorskim sklopom. 

Rijeka stvorila poticajno okuženje za samozapošljavanje mladih

Grad Rijeka je Startup inkubator za mlade pokrenula u veljači 2013. s ciljem stvaranja poticajnog okuženja za samozapošljavanje mladih kroz realizaciju vlastitih poslovnih ideja, podizanja radnih kompetencija za zapošljivost te utjecaja na razvoj poduzetničke kulture. Mladima je u Startupu osigurana besplatna mentorska i savjetodavnu pomoć u postavi poslovnog modela i izradi poslovnog plana. Startup je u tri generacije imao 122 korisnika koji su radili kroz 47 timova kao nositelja poslovnih ideja i stvorio je mrežu od 27 mentora, stručnjaka i poduzetnika spremnih dijeliti znanje i iskustvo. Četvrta generacija je započela proces inkubacije početkom svibnja 2015. i ima 48 korisnika organiziranih u 16 timova. Timovi su razvijali i razvijaju ideje u područjima IT-a, mobilnih aplikacija, energetike, mobilnosti/transporta, izdavaštva e-knjiga, turizma, marketinga, rekreacije, biotehnologije, medicine, proizvodnje i ugostiteljstva. Polaznici inkubatora su do sada otvorili pet gospodarskih subjekata te posredno i neposredno samozaposlilo i zaposlilo 25 osoba. 

Jastrebarsko ima online sustav upravljanja i održavanja cesta

Kvalitetnije rješavanje problema građana u svakodnevnom radu lokalne uprave te uspostava efikasnijeg sustava upravljanja i održavanja nerazvrstanih cesta bio je osnovni cilj projekta E – ceste Online Grada Jastrebarskog pokrenutog u prvoj polovici 2014. godine.Sustav je koncipiran na način da svaka ovlaštena osoba koja ima pristup sustavu ima mogućnost prijave problema na terenu iz područja prometne infrastrukture, odnosno održavanja cesta na način da svojim pametnim uređajem fotografira ili napravi video zapis problema, koji se zatim automatski evidentira u sustavu dobivanjem oznake 'intervencija'. Uvođenja ovog sustava grad je uspio više pojedinačnih odvojenih organizacijskih sustava objediniti u jedan centralni sustav, čime je provedba procesa ubrzana minimalno 50 posto u odnosu na prijašnji način funkcioniranja . Od početka aktivnog korištenja ssuvremenog ustava održavanja cesta u veljači ove godine u sustavu je online evidentirano gotovo stotinjak naloga za intervencijama na terenu. Provedbom projekta E-ceste Online postignuto je brzo i učinkovito komuniciranje više službi istodobno uz cjelokupnu kontrolu troškova i naloga za intervencijama na terenu preko jedinstvenog WebGIS sučelja. 

Pleternica hidroelektranom do energetske neovisnosti

Jedan od ciljeva grada Pleternice je postati energetski neovisan grad do 2020. po pitanju javnih potreba. Zbog toga se i odlučila izgraditi malu hidroelektranu koja predstavlja inovativni pristup korištenja obnovljivih izvora energije na uskom lokalnom području na postojećim prirodnim resursima rijeke Orljave. Izgrađena mala hidroelektrana snage 220 kilovata, puštena je u probni rad početkom prosinca 2012. a u punom radu je od ožujka 2013. godine. Prošle godine, proizvedeno je više od 965 tisuća kilovata električne energije te je ostvaren prihod od više od 806 tisuća kuna, što predstavlja pokriće od 95 posto troškova energije javne rasvjete Pleternice i svih pripadajućih 37 naselja. Upravo tih 95 posto uštede u troškovima predstavlja financijski kapital Pleternice za druge infrastrukturne i društveno kulturne projekte. Rezultat projekta je i smanjenje emisije CO2 koje je u 2014. godini iznosilo 362,9 tCO2. Dakle, proizvodnjom električne energije iz obnovljivih izvora, hidroelektrana direktno utječe na smanjenje onečišćenja okoliša.