Jedna od reformi za koju se zalaže Most nezavisnih lista, najveći dobitnik nedavnih parlamentarnih izbora, podjela je RH na regije. "Umjesto postojećih županija, trebalo bi definirati teritorijalni ustroj regija kojih ne bi bilo više od četiri ili pet. Regije bi se konstituirale oko četiri makroregionalna sjedišta- Zagreba, Osijeka, Splita i Rijeke", navodi se u izbornom programu Mosta.

Za mišljenje o takvom preustroju zamolili smo Ivana Koprića, predstojnika Katedre za upravnu znanost Pravnog fakulteta u Zagrebu i predsjednika Instituta za javnu upravu.  Koprić se zalaže za model prenošenja značajnih nadležnosti s države na regije, po kojem bi one bile sposobne prikupiti veće prihode i imale kapacitet apsorpcije sredstava iz EU fondova. Predlaže formiranje četiri regije- Sjeverna i središnja Hrvatska, Slavonija i Baranja, Dalmacija te Primorje i Istra, a status pete regije dobilo bi posebno zagrebačko metropolitansko područje.  "Teritorijalne promjene ne mogu biti smisao same sebi, one služe ostvarenju nekog ozbiljnog društvenog cilja. Ako želimo prijelaz sa sadašnjeg modela centraliziranog monocentričnog razvoja na model decentraliziranog policentričnog razvoja, onda treba promijeniti i teritorijalnu organizaciju. Od sadašnje rascjepkane strukture prekobrojnih općina, gradova i županija treba prijeći na manji broj regija i značajno smanjenim brojem temeljnih lokalnih jedinica.

Teško je iz jednog regionalnog središta koordinirati 150 jedinica lokalne samouprave, a što bi se dogodilo kad bi se samo umjesto županija uvelo navedenih pet regija. Male lokalne jedinice također su razvojni problem, a ne faktor razvoja. Tu je nužna veća teritorijalna promjena koja se može provesti u više faza, da se prvo uvede obavezna suradnja općina s gradom kojem prirodno gravitiraju, a tek onda predvidi njihovo puno spajanje u oblike mjesne samouprave bez profesionalaca. Slično je i s prenošenjem ovlasti s državne razine na regije, i tu se može početi s manjim krugom poslova i ovlasti, pa ga kasnije dopunjavati", ističe Ivan Koprić.  Većina ekonomskih analitičara, pozivajući se na manjak informacija iz Mostovog programa, zasad ne želi ocjenjivati efekte mogućeg teritorijalnog preustroja.

Prijedlozi su, kaže i šef Udruge poreznih obveznika Davor Huić, tek načelni, pa načelno i on može zaključiti da je potrebno pojednostavniti sustav i povećati supsidijarnost, jer postojeći ima lošu koordinaciju na lokalnoj i nacionalnoj razini. Bitno je, ističe, osigurati više novca na lokalnoj razini, naravno, ne kroz nove poreze. Teritorijalni ustroj kao i decentralizacija ovlasti i sredstava tema je za prvu godinu mandata novog saziva i zahtjeva politički konsenzus o stručnom pristupu, stav je Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), koja u neefikasnoj lokalnoj upravi i izostanku koordinacije lokalne i središnje vlasti, vidi i jednu od prepreka ulaganju i konkurentnom gospodarstvu.  Same kriterije po kojima će se utvrditi broj lokalnih i područnih jedinica poslodavci drže da treba prepustiti struci, koja će najbolje odrediti i vremenski plan provedbu promjene, te edukaciju javne uprave za nove uloge i funkcije.

Teritorijalni preustroj HUP već dulje vrijeme ističe kao nužan uvjet reformi. Stava su i da ih se ne ograniči samo na smanjenje troška lokalnih sustava, već da one obuhvate fiskalnu decentralizaciju, jačanje političke odgovornosti i stvaranje pretpostavki za razvoj, uz eliminaciju onih jedinica koje "više služe lokalnim političarima nego narodu". No, teritorijalni ustroj je, zaključuju, stručna tema koju treba povjeriti nacionalnim autoritetima iz tog područja, uz mogućnost konzultacija s uglednim svjetskim autoritetima.  Na nedavnom skupu HUP-a na kojem se propitkivalo je li postojeći ustroj prepreka ili poticaj razvoju Hrvatske, SDP i HDZ zauzeli su stav kako županije ne treba ukidati, a ministar uprave Arsen Bauk podsjetio je da je spajanje općina već omogućeno zakonom, te da ništa ne stoji na putu da se to provede.  Kakav bi efekt polučilo spajanje općina i smanjenje njihovog broja, iz Udruge općina jučer nisu željeli komentirati.

Dok se ne formira Vlada i utvrdi program, poručio je predsjednik Udruge Đuro Bukvić, neće izjašnjavati. No, nedavno je iznio podatak kako kako svih 428 općina ima 3100 zaposlenih, te samo u tom pogledu uštede ne bi bile velike.  Iz Hrvatske zajednice županija, pak, od gašenja županija važnijim smatraju jasnije definiranje njihovih ovlasti i utvrđivanje granica između nadležnosti gradova i županija, kako se ne bi premrežavali u aktivnostima, što je, kako ističe predsjednik Zajednice Goran Pauk, sada slučaj. Županije treba ojačavati i pomoći da budu efikasnije, a zato je potrebna funkcionalna i fiskalna decentralizacija, smatra Pauk. Najave preustroja županija u regije on vidi kao pogrešan pristup.  

"Ide se od repa, a ne od glave", kaže Pauk, pitajući se čime će se postići da regije budu funkcionalnije od županija. Činjenicu da javnost ne percipira jasno čemu služe županije, Pauk komentira kako je i to posljedica nedorečenosti u ovlastima i preklapanjima s gradovima. Pauk napominje i kako je uz poslove u socijalnom, zdravstvenom i školskom sustavu uloga županija u povezivanju projekata koji prelaze granice jednog grada posebice došla do izražaja u povlačenju sredstava iz fondova EU.  "Županije su došle do izražaja kao dio europske priče, jer su bazirane na širu strategiju, sve su razvile razvojne agencije i centre za poduzetništvo, a rezultat je povlačenje sredstava za razvojne projekte", ističe Pauk, uvjeren i da bi gašenje županija izazvalo metež i revoluciju, te da bi u konačnici šteta gašenja županija bila veća od koristi.